Poljoprivredni proizvođač iz sela Vrbica u petnjičkoj opštini Avdul Adrović već je zakoračio u Evropsku uniju jer tvrdi da je odavno primijenio sve standarde koji se zahtijevaju od poljoprivrednika, a istovremeno je i jedan je od najvećih proizvođača organske hrane i žitarica u Crnoj Gori.
Moglo bi se, po tome, reći kako je Evropa odavno došla kod Avdula.
Godinama u okviru Zemljoradničke zadruge „Vrbica“, na čijem je čelu, Adrović ostvaruje rekordne prinose, posebno kada se radi o takozvanim alternativnim žitaricama.
“Ono što je najvažnije reći je to da su to prvenstveno autohtona sjemena, koja su stara i preko stotinu godina. Ta sjemena sam naslijedio od svojih djedova i pradjedova, kada nije bilo nikakve hemije i kada se oralo ralom i konjima. Takva sam ih sačuvao i sada su pohranjena u Banci gena u Podgorici”, kaže Avdul sa ponosom.
On objašnjava kako je to staro sjeme kukuruza koje je u našem narodu poznato pod nazivom „kolomboć“ ili „jarik“.
“Osim kukuruza, od djedova sam naslijedio i stara sjemena raži, ovsa i ječma. I ta sjemena sam ustupio Banci gena na čuvanje. To je za ponos Crne Gore, kada se radi o proizvodnje hrane”, priča Avdul.
Ovaj čovjek je, ipak, ponajviše poznat po proizvodnji heljde, čije sjeme je nabavio iz Slovenije i koje je takođe u potpunosti organsko.
“Ova godina nije baš njabolja zbog vremenskih prilika, tako da sam zasadio nešto manje površine žitarica, oko dvadeset hektara. Osim toga, zasadio sam velike površine organskog krompira, kupusa i luka”, priča Avdul.
Ne voli da se hvali, ali smatra da je najveći proizvođač organskih žitarica u Crnoj Gori, i da tokom cijele godine ima žitarica za prodaju, sve do jeseni i nove žetve.
Avdul smatra da naš narod još uvijek poznaje i ne koristi dovoljno heljdu kao hranljivu i nadasve ljekovitu žitaricu.
“Organizovana proizvodnja heljde i njena upotreba u domaćinstvima kod nas je još u povoju, ali se čini da posljednjih nekoliko godina stvari počinju da se mijenjaju u tom pogledu. Vjerujem da smo i mi u našoj zadruzi tome značajno doprinijeli”, smatra Adrović.
Objašnjava da se najveći dio njegovih proizvoda plasira u Podgorici i Budvi, kao i na sajmovima, ali da se, ipak, dešava da se naprave veće zalihe.
“Crnogorska dijaspora je moj veliki kupac. Moje žitarice i brašna stižu preko njih u restorane od Beča do Luksemburga”, kaže Avdul.
“Prodaja varira iz godine u godinu. Izgradili smo novi magacinski prostor gdje možemo da čuvamo zalihe. Imamo i silose za žito kapaciteta oko 150 tona, mada bi nam bilo potrebno još”, kaže Adrović.
Svi njegovci zasadi nalaze se na području Bihora, na izuzetno čistom vazduhu i na nadmorskim visinama od 850 do 1.600 metara. Podrazumijeva se, bez ikakve upotrebe hemijskih preparata.
On je u ZZ “Vrbica” počeo da radi još daleke 1984. godine, ali je sa ozbiljnijom poljoprivrednom proizvodnjom heljde, drugih rijetkih žitarica i proizvoda, krenuo prije petnaest godina, zahvaljujući čemu je postao najpoznatiji u Crnoj Gori. ZZ “Vrbica” ima oko 120 kooperanata, a zasadi se prostiru na području četiri opštine – Petnjica, Berane, Bijelo Polje i Rožaje,..
Planiraju i izgradnju planinskog mlina
U Zemljoradničkoj zadruzi “Vrbica” planiraju dalji razvoj poljoprivrednog dobra i izgradnju jednog planinskog mlina na vodu, kao i eko restorana i male centrale u selu, nedaleko od Petnjice.
“Nekada je u Vrbici bilo trideset mlinova. Danas imamo samo dva, od čega jedan nije za upotrebu. Mi naše žito meljemo na isključivo tradicionalni način, na kamenu, tako da namjeravamo da napravimo jedan mlin značajnijeg kapaciteta, od sto kilograma na sat”, kaže Avdul.
Zemljoradnička zadruga “Vrbica” na čelu sa Avdulom, svakako je jedan od najpoznatijih proizvođača među onima koji svoje proizvode plasiraju za oznakom orla u visokom letu i natpisom “Najbolje sa naših planina”.
Nema nikakve sumnje da je Avdul među najboljima kada je riječ o proizvodnji organske hrane u Crnoj Gori. Sjemena žitarica stara više od vijeka, koja je ovaj čovjek sačuvao, govore u prilog tome.
Bonus video:
