Masovni pomor ribe izazvan nedavno izlivanjem opasnih hemikalija iz Termoelektrana Pljevlja u rijeku Vezišnicu, pritoku Ćehotine, nije izolovan slučaj u njenom tridesetsedmogodišnjem radu.
Slične situacije dešavale su se i ranije, ali su zataškavane, a počinioci nikada nisu procesuirani.
Vaso Knežević, predsjednik Sportsko-ribolovnog kluba “Lipljen” koje gazduje pljevaljskim vodama, kaže da se slična situacija desila i 2008. kada je uginula veća količina ribe.
“Slučaj je tadašnje rukovodstvo prijavilo nadležnoj inspekciji koja je napravila zapisnik. Po mojim saznanjima, EPCG je uplatila ‘Lipljenu’ 9.000 eura za štetu i na tome se sve završilo”, kaže Knežević koji je na čelu “Lipljena” dvije godine.
Ističe da je do pomora ribe dolazilo i devedesetih godina, ali da na to niko nije obraćao pažnju jer se Ćehotina smatrala mrtvom rijekom do Gradca.
"Mi smo više puta u posljednjih desetak godina podnosili prijave Upravi za inspekcijske poslove zbog zamućenja vode. Svaki put su pisane prekšajne prijave direktoru i TE kao pravnom licu, a nikada ni protiv koga nije podnijeta krivična prijava. To je za njih najbezbolnija varijanta. Bilo im je lakše da svakog mjeseca plaćaju kazne nego da riješe problem. Vjerovatno bi to tako bilo i sad da nije bilo pomora ribe. Prvi put inspekcija je naložila konkretne mjere, što ranije nisu radili. Da su nadležne službe radile svoj posao ranije i procesuirali odgovorne za brojne incidente, do najnovijeg pomora ribe ne bi došlo”.
Knežević je ocijenio da je neshvatljivo da je resorno Ministarstvo prošle godine izdalo integrisanu dozvolu TE Pljevlja, iako nisu ispunjavali uslove za to. Tada je, između ostalog, utvrđeno da u rijeke ispuštaju neprečišćene otpadne vode.
“Smiješno je što je prošle godine TE dobila integrisanu dozvolu sa planom zadataka koje treba da realizuje. Valjda su prvo trebalo da se ispune uslove pa tek da dobiju integrisanu dozvolu. Termoelektrana Pljevlja je najbahatija firma u Crnoj Gori i nadam se da će se njihov odnos prema životnoj sredini promijeniti nakon podnošenja krivične prijave i najavljene ekološke rekonstrukcije TE”.
Ribočuvari “Lipljena”, tvrdi Knežević, su jedini koji štite rijeku Ćehotinu.
“Ni Opština ne radi mnogo na zaštiti pljevaljskih rijeka, kao ni mještani koji žive u blizini vodotokova, koji je i zagađuju. Iako su pljevaljske rijeke najzagađenije, dobrim radom uspjeli smo da očuvamo riblji fond. Prvi put počeli smo da dovodimo ribolovce iz cijelog svijeta i svi su bili prezadovoljni ulovom i ambijentom. Imamo namjeru da razvijamo ribolovni turizam, ali sa ovakvim odnosom zagđivača - to je teško ostvariti”.
Na dijelu rijeke gdje je došlo do uginuća, nalazila se autohtona, divlja riba, dok je u većini drugih rijeka ubačena riba iz ribnjaka.
Knežević kaže da se Ćehotina ne može poribiti za dvije do tri godine, dok se ne obnovi flora fauna dna rijeke, jer je nakon najnovijeg akcidenta uništen kompletan lanac ishrane.
“Da bi se uspostavilo stanje ribljeg fonda kakvo je bilo do sada, potrebno je minimum 7-8 godina, a da se pritom ništa slično ne desi i da se ne izlovljava riba”.
“Lipljen” je krenuo u projekat proizvodnje autohtone pastrmke u mrestilištu u Vodicama.
Knežević je istakao da će pokušati da riješe problem Mejdeničkog potoka, koji je zagađen otpadnim vodama Rudnika Šuplja stijena, u Šulima.
“Rudnik Šuplja stijena je veliki zagađivač, ali je daleko od očiju javnosti, pa se to toliko ne vidi. Mi smo nedavno angažovali jednog mještanina kao ribočuvara, koji stalno prati Mjedenički potok. Prije neki dan je konstatovao veliko zagađenje, tako da smo slučaj prijavili vodoprivrednom inspektoru koji je obišao lice mjesta. U Šupljoj stijeni veliki problem prave i vode koje izlaze iz starih vodotoka i ulivaju se u taj potok. Više puta smo prijavljivali inspekciji, a sve se završavalo sa prekršajnim kaznama za direktora i firmu”.
Uginulo više od 800 kilograma ribe
Pljevaljski ribolovci iz Ćehotine i Breznice izvadili su više od 800 kilograma uginule ribe, koja je zakopana na deponiji Jagnjilo.
Policija je prije tri dana podnijela krivičnu prijavu protiv TE Pljevlja i četiri odgovorna lica, uključujući i direktora Vladimira Šestovića zbog pomora ribe u Vezišnici i Ćehotini.
Zbog ozbiljnog ekološkog incidenta, niko od odgovornih protiv kojih je podnijeta krivična prijava nije suspendovan sa posla, a iz službe za odnose sa madijima EPCG “Vijestima” je saopšteno da će to uraditi tek ukoliko predmet bude procesuiran pred sudom.
Centar za ekotoksikološka ispitivanja utvrdio je prije dva dana da je voda Ćehotine i Vezišnice van svih klasa propisanih Uredbom o klasifikaciji i kategorizaciji površinskih i podzemnih voda.
Mitrović: Moguće da Srbija i Bosna tuže Crnu Goru
Predsjednik ekološkog društva Breznica Milorad Mitrović kaže da se zbog ekološkog incidenta može očekivati tužba BiH i Srbije protiv Crne Gore zbog kršenja ESPOO konvencije, koja zabranjuje slanje zagađenja van granice države. Crna Gora je potpisnik te konvencije.
“Termoelektrane koje sam ja obilazio u Evropi imaju svoja postrojenja za prečišćavanja voda. Voda se ne ispušta ni u jedan vodotok već ta voda kruži kroz postrojenje. Ovo kod nas je katastrofalno kako se radi”. On je ocijenio da je zabrinjavajuće što iz Evropske komisije u Podgorici ne reaguju na takve pojave.
Bonus video:
