U posljednje četiri godine, Vlada je crnogorskim sudijama i tužiocima podijelila preko pola miliona eura stambenih kredita pod povoljnim uslovima i više od 600 metara kvadratnih stambenog prostora.
Među onima koji su bili “srećne ruke” su i čelnici ključnih institucija u oblasti vladavine prava - predsjednik Ustavnog suda Dragoljub Drašković, predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, predsjednica Upravnog suda Branka Lakočević, predsjednik Višeg suda za prekršaje u Podgorici Milivoje Rašović, ali i vrhovni državni tužilac Ivica Stanković. Niko od njih, međutim, nije odgovorio da li se, zbog činjenice da koriste te povoljnosti, u pitanje može dovesti i njihova nezavisnost u radu.
Da je nezavisnost crnogorskog pravosuđa osjetljiva na “politička uplitanja”, ocijenjeno je u prošlogodišnjem izvještaju Evropske komisije o napretku Crne Gore. I sagovornik “Vijesti” profesor Đorđije Blažić, to što Vlada zaposlenima u pravosuđu dijeli povoljne kredite i stanove, nazvao je “latentnim uticajem na sudije i tužioce”.
Stanovi i krediti i za predsjednike
Predsjedniku Ustavnog suda Dragoljubu Draškoviću, prema podacima Komisije za stambena pitanja, u februaru je dodijeljen stan od 109 kvadratnih metara. Prema podacima iz njegovog imovinskog kartona, Drašković u Nikšiću ima i porodičnu kuću od 110 i stan od 52 kvadrata.
Državni organi su samo stambeno pitanje Vesne Medenice od 1999. godine do danas rješavali tri puta. Posljednji put u decembru prošle godine, njoj je, prema podacima koje je po nalogu premijera Duška Markovića nedavno objavila Komisija za stambena pitanja, dodijeljen kredit u iznosu 40.000 eura.
Medenica je prije dvadeset godina od države, po povoljnim uslovima, u zgradi “Vektra” u Podgorici dobila stan od 80 kvadrata. Stan joj je dodijeljen na korišćenje po osnovu zakupa na neodređeno vrijeme, ali ga je Medenica kasnije otkupila - takođe po povoljnim uslovima i poklonila kćerki.
Predsjednica Vrhovnog suda u trećem mandatu, tada je bila vrhovni državni tužilac. Godine 2005, kako je ranije saopšteno iz Komisije za stambena pitanja u odgovorima na poslanička pitanja, Medenica je dobila još 20.000 eura za rješavanje stambenog pitanja. I predsjednica Upravnog suda Branka Lakočević na spisku je povlaštenih i njoj je u decembru prošle godine, za rješavanje stambenog pitanja, dodijeljen kredit u iznosu od 40.000 eura. Prema podacima iz njenog imovinskog kartona, Lakočević će taj iznos vraćati u mjesečnim ratama od po 40 eura. Na njenog supruga se, prema istim podacima, vodi više stanova - jedan od 73, jedan od 46, te tri od po 37 kvadrata.
Među čelnim ljudima crnogorskog sudstva koji su od Vlade dobili pomoć za rješavanje stambenog pitanja je i Milivoje Rašović, predsjednik Višeg suda za prekršaje u Podgorici. Njemu je u decembru prošle godine dodijeljen kredit od 20.000 eura, kojeg otplaćuje u mjesečnim ratama od po 36 eura. Rašović, prema kartonu, ima kuću od 170 i nezavršenu vikendicu od 46 kvadrata. Na ime njegove supruge Vere koja je zaposlena u kompaniji Plantaže, od kraja marta 2019. vodi se stan od 33 kvadrata.
Vrhovni državni tužilac i predsjednik Tužilačkog savjeta Ivica Stanković, u vrijeme kad je premijer Crne Gore bio aktuelni predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, dobio je povoljni kredit od 40.000 eura. Sudeći prema podacima iz kartona da je iznos rate nula eura, Stanković je odmah otplatio dodijeljeni kredit.
Stanković je i od Uprave za imovinu dobio stambeni kredit od 28.332 eura, što je vrhovni državni tužilac Agenciji za sprečavanje korupcije prijavio krajem marta 2018, u dijelu “ostala pokretna imovina”.
Na ime Ivice Stankovića, prema imovinskom kartonu, vode se stanovi od 124 i 78 kvadrata.
”Zaslužujem bolje uslove za život”
Osim čelnika crnogorskih sudova i Vrhovnog tužilaštva, povoljne stambene kredite ili stanove dobilo je i više njihovih kolega.
Kredite je dobilo troje sudija Vrhovnog suda - sutkinji Vesni Begović dodijeljeno je 40.000, Dragici Milačić 20.000 i njihovom kolegi Branimiru Femiću 10 hiljada eura.
Begović je “Vijestima” kazala da “nije jedina i da će se tek vidjeti”, te dodala da godinama moli da se njeno stambeno pitanje riješi, jer stan od oko 50 kvadrata, u kojem živi od 1995, “nema adekvatne uslove za život ljudi”.
“Kao sudija Vrhovnog suda, zaslužujem da živim u boljim uslovima”, rekla je ona, dodajući da je, pošto se bavi i slikarstvom, često izložena isparavanjima boja i terpentinskog ulja, zbog čega je njeno zdravstveno stanje, kako kaže, narušeno.
Dodaje da godinama čeka da se riješi njeno stambeno pitanje i da ne želi da, pošto je njen stan u prizemlju, stavlja rešetke kako bi se zaštitila od eventualnih krađa.
“Po prirodi posla ja šaljem ljude iza rešetaka, neću i sama sebe da stavljam u rešetke”, rekla je ona.
Begović je jedina koja je odgovorila na pitanje “Vijesti” da li smatra da je zbog dobijanja povlastica i povoljnog stambenog kredita u pitanje dovedena njena nezavisnost kao sudije.
“Ne, nikako. Za mene je svaki predmet svetinja i moj je cilj zadovoljenje pravde. U mom vijeću je bilo toliko slučajeva u kojima je država gubila sporove, što govori da sličnog uticaja nema. Na kraju, i naše odluke idu na preispitivanje”, rekla je ona.
Pomoć i za četvoro sudija Ustavnog suda
Među sudijama kojima su dodijeljeni povoljni krediti i stanovi je, pored predsjednika, i troje sudija Ustavnog suda - Hamdija Šarkinović, (stan 73 kvadrata), Budimir Šćepanović (stan 90 kvadrata) i Mevlida Muratović (kredit 40.000).
Glas sutkinje Muratović bio je ključan prilikom odbijanja žalbe opozicionog predsjedničkog kandidata Mladena Bojanića na regularnost odluke Državne izborne komisije, povodom njegove žalbe na regularnost glasanja na izborima za predsjednika 2018.
U Upravnom sudu, osim predsjednice Lakovčević, Vlada je povoljni kredit u iznosu od 20 hiljada eura dodijelila i sutkinji Snežani Vukčević.
Iz Višeg suda u Podgorici, kreditom od 40 hiljada eura, Vlada je pomogla sutkinju Senku Danilović.
Povoljne kredite i stanove od Vlade dobili su i tužioci Specijalnog državnog tužilaštva Veljko Rutović i Lidija Vukčević. Njima su dodijeljeni stanovi od po 90, odnosno 75 kvadrata. Vukčević je i članica radne grupe za pregovaračko poglavlje 23 - pravosuđe i temeljna prava.
Stan od 89 kvadratnih metara od Vlade je dobio i specijalni tužilac Saša Čađenović, koji je zastupao optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva u aferi “državni udar”.
Specijalnoj tužiteljki Miri Samardžić dodijeljen je kredit od 10 hiljada eura.
Državna tužiteljka Sonja Bošković dobila je od Vlade 30.000, a njen kolega Dražen Burić 20 hiljada eura.
Državni tužilac Višeg državnog tužilaštva Miloš Šoškić dobio je stan od 75 kvadrata, dok su njegove koleginice Vesna Jovićević i Ljiljana Lakić dobile kredite od po 30.000 eura. Dvadeset hiljada eura kredita dodijeljeno je državnoj tužiteljki Višeg tužilaštva Jeleni Đaletić, članici radne grupe za poglavlje 23.
Kredit u iznosu od 40 hiljada dobila je i sekretarka tog tužilaštva Ljiljana Korać. Isti iznos kredita od Vlade dobila je i državna tužiteljka Osnovnog tužilaštva u Kotoru Jovanka Čizmović.
Spisak funkcionera kojima su dodijeljeni stanovi ili krediti pod povoljnim uslovima u mandatu premijera Duška Markovića, objavila je nedavno Vladina Komisija za stambena pitanja. Ti podaci su, prema odluci Komisije, bili označeni stepenom tajnosti.
Marković je ranije rekao da nije riječ o dodjeli besplatnih stanova bez osnova, bez reda i propisa, već na osnovu Odluke po kojoj i državni službenici, a ne samo funkcioneri, imaju mogućnost na povlastice prilikom rješavanja stambenog pitanja.
Ocijenio je tada i da rješavanje stambenog pitanja ne doživljava kao privilegiju, već kao potrebu zaposlenog…
Odluka o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera donijeta je 2014. Tom odlukom koju je potpisao tadašnji premijer, sadašnji predsjednik, funkcionerima se omogućava da dobiju kredit za rješavanje stambenog pitanja i do 80 odsto jeftinije od njegove vrijednosti na tržištu.
Stanove da daju državni organi, a ne Vlada
Profesor Đorđije Blažić podsjeća da Vlada predlogom budžeta opredjeljuje sredstva za funkcije sudstva, tužilaštva, ustavnog sudstva i drugih državnih organa koji se finansiraju iz budžeta i da su među tim sredstvima i ona za stambene potrebe funkcionera, ali i sudija i službenika sudske uprave.
“Raspodjelu tih sredstava treba da vrše državni organi, nikako Vlada. Prema pravilima, za funkcionere koje bira Skupština, to radi Komisija Skupštine, za predsjednike sudova bi to trebalo da radi Sudski savjet, a komisija svakog suda za sudije i zaposlene u sudskoj upravi”, rekao je on “Vijestima”.
Objašnjava i da je prema tome, analogija ista za tužilački savjet, ombudsmana, Državnu revizorsku instituciju…
“I ta prava se ostvaruju po organizacionim i funkcionalnom principu. U tom smislu, Vlada kredite i stanove može da dodjeljuje samo funkcionerima državne uprave - ministarstvima i drugim organima uprave, a ministartstva i organi uprave svojim službenicima. Vlada može da stanove i kredite dodjeljuje i svojim funkcionerima, koji su zaposleni u Vladi”, kazao je on, dodajući i da bi i pravila za dodjelju kredita i stanova za funkcionere trebalo urediti posebnim zakonom.
“Koji smo imali u ranijem periodu, kroz Zakon o radu i pravima nosilaca javnih funkcija”, rekao je je Blažić.
Nema objektivnosti kod onih koji pristaju na poklon od države
Prekidanje prakse davanja povoljnih kredita i stanova za funkcionere još prije tri godine tražio je Milorad Mišo Vujović, bivši vicepremijer, kojeg je opozicija delegirala u Vladu izbornog povjerenja.
On je tada ocijenio da je takva raspodjela neustavna i kazao da je i sam Ustavni sud trebalo da pokrene postupak ocjene odluka po kojima se krediti i stanovi dodjeljuju.
“Međutim, pošto i sudije Ustavnog suda dobijaju luksuzne stanove na ovaj način, iluzorno je očekivati da će taj sud objektivno odlučivati o takvoj inicijativi, a još manje da će sam pokrenuti postupak. Nemoguće je takođe očekivati da takav sud može objektivno suditi bilo kojim zakonima koje je predložila Vlada, jer upravo ta Vlada donosi odluke po kojima se vrši ovakva raspodjela stanova”, kazao je tada Vujović.
Bonus video:
