Koalicija REKOM pozvala je vlade post-jugoslovenskih država da pokrenu zajedničku inicijativu rješavanja sudbine nestalih 10.167 osoba u ratovima na području Hrvatske, Bosne i Hercegovine (BiH) i Kosova.
Iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) su saopštili da je najmanje 1,3 hiljade osoba posljednji put viđeno u nekom od zatočeničkih objekata u BiH.
Kako su naveli, preduslov je da vladine komisije prestanu da istupaju kao glasnogovornici interesa partija na vlasti i da se prema žrtvama odnose jednako važno i u interesu porodica i javnosti da znaju sudbinu nestalih.
„Činjenica da su u 2019. godini identifikovani posmrtni ostaci samo 85 osoba, i to 60 nestalih u ratu u BiH i 25 nestalih na području Hrvatske, ukazuje na savez u opstrukciji rješavanja teškog nasljeđa zajedničke prošlosti“, kazali su iz te nevladine organizacije.
Prema njihovim riječima, zabrinjava praksa da se ne pokreću ekshumacije poznatih lokacija masovnih grobnica.
„Ima ozbiljnih indicija da određene državne institucije, kao što su Ministarstvo odbrane Srbije, i komandanti ratnih formacija raspolažu podacima o većem broju lokacija masovnih grobnica, ali da se te informacije čuvaju u okviru „službenih tajni“ i privatnih arhiva“, kaže se u saopštenju.
Kako su istakli, REKOM upozorava da je pitanje nestalih u vezi sa ratom na Kosovu politizovano, da političari udruženja žrtava povećavaju broj nestalih iz etničke zajednice, da provladini mediji pojačavaju uvjerenje da su jedni žrtve a drugi „zločinci“, i da je potpuno izgubljena civilizacijska perspektiva problema nestalih osoba.
„Prema podacima Fonda za humanitarno pravo (FHP) i FHP Kosovo, sudbina 1.669 osoba nestalih u vezu sa ratom na Kosovu je još uvek nepoznata“, kazali su iz te nevladine organizacije.
Oni su naveli da uznemiravaju podaci da je među nestalim 264 žena, 287 do 25 godina, 466 osoba od 41 do 60 godina starosti, i 469 osoba koji su u vrijeme nestanka bili stariji od 60 godina.
Bonus video:
