Oko 94 odsto građana Crne Gore ima obavezno zdravstveno osiguranje, dok oko 36.000 građana nije iskazalo interes da ostvari to pravo.
Stanovništvo je, kako tvrde u Fondu za zdravstveno osiguranje (FZO), dobro pokriveno obaveznim zdravstvenim osiguranjem, a Crna Gora jedina u regionu nije uvela materijalni cenzus da bi neko dobio status osiguranika.
Direktor FZO-a Sead Čirgić “Vijestima” je odgovorio da 436.968 odraslih građana ima svog izabranog doktora.
Izabranog ginekologa u domovima zdravlja izabralo je 172.853 žena, odnosno malo više od dvije trećine.
Kod izabranih pedijatara registrovano je 141.505 djece. Mogućnost registracije kod izabranih doktora za djecu imaju djeca do 15 godina, ali i stariji maloljetnici.
Zakon štiti sve ranjive kategorije stanovništva
Mediji u regionu, najviše u Bosni i Hercegovini, u više navrata pisali su o ranjivim kategorijama koje žive bez zdravstvenog osiguranja – djeci, uglavnom Romima od 6 do 15 godina koja ne pohađaju osnovnu školu, nezaposlenima…
Na pitanje da li kod nas postoje pojedinci koje žive bez prava na zdravstveno osiguranje, Čirgić je odgovorio da je procedura ulaska u sistem zdravstvenog osiguranja vrlo jednostavna i da Zakon o zdravstvenom osiguranju ne prepoznaje kategorije stanovništva koje ne mogu da ostvare to pravo.
Čirgić ističe da jednostavna procedura dobijanja osiguranja i podatak da jedino Crna Gora nema materijalne cenzuse da bi neko bio osiguranik, čini državu u tom pogledu naprednijom u odnosu na region i šire.
Navodi primjer Srbije, gdje u osiguranje mogu da uđu nezaposleni koji primaju novčanu naknadu u skladu sa propisima o zapošljavanju, dok ostali nezaposleni mogu da dobiju prava iz zdravstvenog osiguranja samo ako su mjesečna primanja ispod prihoda utvrđenih u skladu sa Zakonom (imovinski census).
Ispunjavanje uslova imovinskog cenzusa u toj zemlji potrebno je i za građane koji imaju status izbjeglog, prognanog ili raseljenog lica iz bivših republika SFRJ. Za ta lica, ako imaju prihode ispod imovinskog cenzusa, u državnom budžetu se obezbjeđuju sredstva za uplatu doprinosa.
Čirgić je objasnio da se, pored uslova materijalnog cenzusa, u nekim državama (BiH) kao uslov za sticanje svojstva osiguranika po osnovu nezaposlenosti, traži da se lice prijavi na Zavod za zapošljavanje u roku od 30 dana od dana prestanka prethodnog osiguranja (prethodnog zaposlenja ili drugog osnova osiguranja).
Za djecu koja su bila osigurana kao članovi porodice do 15 godina ili kao članovi porodice do kraja redovnog školovanja, takođe postoji obaveza prijavljivanja na Zavod za zapošljavanje u roku od 30 dana od dana završetka redovnog srednjoškolskog školovanja, ili od dana završetka studiranja.
I djeca koja su završila osnovno školovanje, odnosno ako su napustila osnovno školovanje (osmogodišnja škola), a koja su navršila 15 godina života, treba da se prijave na Zavod takođe u roku od 30 dana, da bi ostvarila pravo na zdravstveno osiguranje.
U Hrvatskoj, tvrdi Čirgić, osobe koje su izgubile status osiguranika moraju kao nezaposlene da se prijave u roku od 30 dana od dana prestanka prethodnog osiguranja.
“Ukoliko se lice ne prijavi Zavodu za zapošljavanje u navedenom roku, može da se prijavi Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje koji će ga uvesti u osiguranje uz obavezu plaćanja doprinosa najmanje u visini doprinosa obračunatog na najnižu osnovicu za obračun doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje za razdoblje od šest mjeseci, ako ne ostvaruje pravo na obavezno zdravstveno osiguranje po drugom osnovu”.
Prema novom zakonu iz 2017. godine, nezaposleni u Crnoj Gori koji ne traže posao, već samo žele da ostvare pravo na zdravstveno osiguranje, ne moraju da se prijavljuju Zavodu za zapošljavanje. Nezaposlene osobe ranije su bile u obavezi da se prijavljuju Zavodu, kao aktivni tražioci zaposlenja i da svaka tri mjeseca dostavljaju uvjerenje da su na Birou rada.
Osiguranje i za zatvorenike, žrtve nasilja, zaposlene strance
Sve osobe upisane u Centralni registar stanovništva (CRS), koji vodi Ministarstvo unutrašnjih poslova, dobijaju zdravstvenu knjižicu kojom se ostvaruje pravo na primarnu zdravstvenu zaštitu u domovima zdravlja (preko izabranog doktora za odrasle, pedijatra i ginekologa), pravo na zdravstvene usluge i liječenje na sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene zaštite (bolnice, Klinički centar, Institut za javno zdravlje).
Čirgić je rekao da osiguranici imaju pravo na liječenje u zdravstvenim ustanovama u inostranstvu, ako se to ne može ostvariti u Crnoj Gori, kao i na medicinsko-tehnička pomagala i specijalizovanu medicinsku rehabilitaciju.
Zaposleni osiguranici imaju pravo i na naknadu zarade za vrijeme privremene spriječenosti za rad.
Pravo na zdravstveno osiguranje, prema riječima Čirgića, imaju zaposleni, državljani koji su zaposleni kod stranih ili međunarodnih organizacija, konzularnih ili diplomatskih predstavništava, stranci koji rade kod domaćih poslodavaca, preduzeznici, nezaposleni koji se nalaze na evidenciji nezaposlenih i po tom osnovu primaju naknadu, penzioneri, borci, vojni invalidi, civilni invalidi rata i članovi njihovih porodica, korisnici socijalnih prava, poljoprivrednici i vlasnici poljoprivrednog zemljišta, vjerska lica i vjerski službenici.
“Takođe, svojstvo osiguranika mogu steći i lica u pritvoru ili na izdržavanju kazne zatvora ili kojima je izrečena mjera obaveznog psihijatrijskog liječenja u zdravstvenoj ustanovi, kao i crnogorski državljani koji imaju prebivalište u Crnoj Gori i stranci sa odobrenim stalnim boravkom koji nemaju neki od prethodno nabrojanih osnova osiguranja, upisom u evidenciju kod FZO–a”, rekao je Čirgić.
On je kazao da se iz budžeta obezbjeđuje puni obim zdravstvene zaštite žrtvama nasilja u porodici i žrtvama trgovine ljudima…
Dopunsko osiguranje neisplativo, nadležni bi skuplje participacije
Crna Gora odustala je od uvođenja dopunskog zdravstvenog osiguranja, kakvo postoji širom Evrope, jer su analize pokazale da bi svega 27,81 odsto osiguranika moglo da ga ima.
Ostali, odnosno oko 458.000 građana, prema Zakonu ne podliježu obavezi plaćanja doplate. Tu većinu osiguranika čine djeca, članovi porodice osiguranika koji se redovno školuju do 26. godine, stariji od 65 godina, korisnici socijalnozaštitnih prava...
Dopunsko zdravstveno osiguranje predviđa da građani, za dio usluga koje su im sada pokrivene 100 odsto, plaćaju mjesečne premije.
Prema analizi, pojavio bi se realan problem ako osiguranik nema da plati troškove doplate, koji mogu da iznose i do 1.020 eura, iako mu je zdravstvena zaštita bila potrebna i pružena, ali i garantovana Ustavom. Nadležni su procijenili da bi prihodi za državu bili oko četiri miliona eura, i to ako bi svih 176.664 osiguranika koji su kandidati za dopunsko osiguranje plaćalo mjesečnu premiju od dva eura.
Sa druge strane, država od plaćanja participacije sada godišnje prihoduje oko 1,2 miliona.
Zakon o zdravstvenom osiguranju, kojim se između ostalog briše odredba o uvođenju dopunskog osiguranja, u skupštinskoj je proceduri, a nadležni se zalažu za povećanje cijena participacija.
Bonus video:
