U Sarajevu je 30. oktobra ove godine održan sastanak Regionalnog savjeta za jagodasto voće Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, koji je okupio oko četrdesetak važnih aktera ovog sektora.
Ova međunarodna organizacija ima sjedište u Crnoj Gori, u Bijelom Polju i jedna je od prvih ovakvog tipa u agrosektoru.
“Prvi sastanak je održan u junu u Bijelom Polju. Regionalni savjet za jagodasto voće Srbije, BiH i Crne Gore je osnovan sa ciljem zajedničkog djelovanja oko unaprjeđenja sektora, povezivanja svih učesnika u lancu, kao i jačanja nastupa na međunarodnom tržištu. Sastanak u Sarajevu je imao za cilj da okupljenim akterima iz tri republike približi trenutno stanje u sektoru kao u regionu tako i na globalnom planu, a da se na osnovu ovih činjenica planiraju naredni koraci za naredni period sa ciljem jačanja pozicija i unapređenja proizvodnje maline, jagode, kupine, borovnice i ribizle“, saopšteno je iz Regionalnog savjeta.
Pored stručnjaka sa Poljoprivrednog fakulteta u Sarajevu i Instituta za voćarstvo u Čačku, prisutni su bili predstavnici rasadnika jagodastog voća iz BiH i Crne Gore, otkupljivača iz sve tri države, predstavnici malinara, Ministarstva poljoprivrede i lokalnih uprava, kao važnih međunarodnih fondova koji prate rad ovog regionalnog tijela kao što su UN FAO, IFAD, CARITAS i GIZ. Tehničku podšku i samu organizaciju skupa Savjetu je pružio IFAD Sarajevo.
„Pored uvodnog obraćanja predsjednka savjeta Dejana Zejaka, koji je najavio idući ovakav sastanak za narednu godinu u Crnoj Gori, skup je pozdravio prof.dr Halil Omanović iz IFADA, kao i predstavnik Federalnog ministarsva poljoprovrede BiH, gospodin Husnija Kudić. Stručna predavanja o stanju u sektoru su imali prof.dr Aleksandar Leposavić sa Instituta za voćarstvo iz Čačka, Adnan Mlaičević - Poljoprivredni fakultet u Sarajevu i mr Adnan Hodžić iz rasadanika PLANT - Tuzla“, stoji u saopštenju.
Analizirana je situacija u sve tri države, a poseban akcenat je dat na BiH, gdje je sektor malinarstva zbog niskih otkupnih cijena u ranijim godinama doživio pad od oko 30 posto, ali postoji nada da će se preostali proizvođači održati uz intervencije institucija, navedeno je danas u Sarajevu na sastanku.
Direktor Jedinice za koordinaciju projekata u poljoprivredi pri Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Halil Omanović izjavio je da je prošle godine drastično pala otkupna cijena maline zbog velikog uvoza iz Čilea u EU, te su poljoprivrednici počeli uništavati svoje zasade.
“Očekujemo da mali proizvođači neće uništiti svoje zasade, a oni veći koji unajmljuju radnu snagu hoće ili su to već učinili” naglasio je Omanović.
Dodao je da se ove godine malina ponovo vraća na tržište i već je otkupna cijena u 2019. porasla na 2,5 konvertibilne marke po kilogramu, sa manje od jedne KM u 2018.
Predsjedavajući Regionalnog savjeta, Dejan Zejak, pojasnio je da je cilj te organizacije poboljšati stanje u sektoru u sve tri zemlje, kroz saradnju, razmjenu iskustava i naučnih saznanja.
“Poručio bih proizvođačima da putem kvalitetnih sorti i pravilnom primjenom agrotehnike pokušaju postići veće prinose jer je prosječan prinos po malinjaku vrlo nizak i ne može im omogućiti pristojnu zaradu” rekao je Zejak.
Savjetnik federalnog ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Husnija Kudić istakao je da će svako udruživanje koje će doprinijeti kvalitetnoj razmjeni informacija značajno koristiti svim proizvođačima i institucijama koje prate proizvodnju jagodastog voća.
Dodao je da se ove godine situacija u tom sektoru poboljšava jer su izvozne cijene najbolje u zadnje tri godine, te bi se uz adekvatnu institucionalnu podršku proizvodnja mogla održati.
Sastanku prisustvuju predstavnici nadležnih organa iz regije, stručnjaci iz područja agronomije, predstavnici otkupljivača, udruženja poljoprivrednika, proizvođači maline iz sve tri zemlje, te predstavnici međunarodnih organizacija aktivnih na području poljoprivrede u regiji.
Bonus video:
