U trci za novog vrhovnog državnog tužioca su dvije dame - specijalna tužiteljka Lidija Vukčević i bivša poslanica SNP-a Danijela Marković, ali i redovni profesor Pravnog fakulteta Blagota-Baćo Mitrić.
Kako se čini, specijalna i tužiteljka za ratne zločine ima najveće šanse da na intervjuu pred Tužilačkim savjetom bude izabrana kao kandidat za VDT-a, koji će biti ponuđen Skupštini kao najbolja opcija.
Ali, to je samo prva stepenica koju bi specijalna tužiteljka morala da prođe da bi se žena opet našla na čelu tužilačke organizacije, nakon ere Vesne Medenice i Ranke Čarapić. Ukoliko bude kandidatkinja proširenog Tužilačkog savjeta, ona će morati da na intervjuu pojasni plan rada i ideju kako da pospješi rad Vrhovnog državnog tužilaštva, koje je u središtu afere i na meti kritika dva ključna čovjeka izvršne vlasti, premijera Duška Markovića i potpredsjednika Vlade i ministra pravde Zorana Pažina.
Da li žena blagog osmijeha i naravi, koja je već četvrt vijeka u Tužilaštvu, ukoliko bude izabrana, može da povrati povjerenje i stvori bolju sliku o radu tužilaca u borbi protiv svih vidova kriminala, pitanje je koje lebdi otkako je prošlog ponedjeljka stigla potvrda o njenoj kandidaturi.
Vukčevićeva je tužilac od 1995. godine, a narednih 12 godina provela je kao zamjenica osnovnog državnog tužioca. Ona je 2008. godine postala zamjenik specijalnog tužioca u Odjeljenju za organizovani kriminal pri Vrhovnom tužilaštvu. Od 2015. kada je formirano Specijalno tužilaštvo imenovana je za specijalnog tužioca, gdje je za ove četiri godine dužila najozbiljnije i najobimnije predmete, ali i pokrenula dvije istrage za ratne zločine.
“Ratni zločini ne smiju ostati nekažnjeni”, poručila je nedavno Vukčevićeva na konferenciji posvećenoj toj temi.
Upravo ratni zločini bi mogli biti “kamen spoticanja” za izbor Vukčevićeve pred poslanicima u parlamentu, jer su godinama ljudi iz dijela opozicije ali i NVO tvrdili da su tužioci malo uradili, loše vodili istrage, ali i da je država slabo riješena da račšisti sa prošlošću.
Ako bi nekome od tužilaca za ratne zločine moglo najmanje da se zamjeri na radu u tim predmetima onda je to Lidija Vukčević - ona ima polovičan skor u dva velika predmeta, “Deportacija” i „Morinj”, a u protekle četiri godine je pokrenula dva velika predmeta. Po njenoj optužnici na 14 godina robije osuđen je nekadašnji dobrovoljac i pripadnik Vojske Jugoslavije Vlado Zmajević, zbog ubistva četvoro civila albanske nacionalnosti tokom sukoba na Kosovu 1999. Pokrenula je i istragu i protiv Nikšićanina Ranka Radulovića, zbog sumnji da je počinio ratne zločine na teritoriji BiH 90-ih godina.
Ukoliko bude kandidat Tužilačkog savjeta, Vukćevićeva će biti saslušana pred nadležnim skupštinskim odborom, a potom u parlamentu u prvom krugu mora da dobije dvotrećinsku podršku poslanika. Da bude izabrana za VDT-a u prvom krugu bilo bi ravno čudu, jer je skoro nemoguće da će poslanici opozicije glasati za specijalnu tužiteljku, posebno jer je DF već najavio da se to neće desiti jer, navodno, po naređenju Milivoja Katnića “čini progon Nebojše Medojevića i poslanika DF-a”...
Nešto lakši posao čekao bi je u drugom krugu, ukoliko bude kandidat, jer je tada potrebna tropetinska većina u parlamentu.
Problem bi mogao da joj predstavlja i to što je prvi saradnik i zamjenik SDT-a Milivoja Katnića, koji je nedavno u svom stilu rekao da mu je ona “desna ruka”, jer on baš i nije omiljena ličnost u opozicionom bloku.
Lidija Vukčević je poznata kao tužilac koja je veoma posvećena poslu, a nerijetko i vikende i praznike provodi u Tužilaštvu. Zbog blage naravi omiljena je među kolegama, ali je u tim krugovima poznata i kao veoma odlučna i ne odustaje kada zaduži neki predmet. Kolege tvrde da je izuzetan poznavalac prava, te da bi njen dolazak na čelno mjesto tužilačke organizacije bio dobar potez da se popravi imidž, ali i povjerenje u tu instituciju.
Ona je cijenjena i od kolega iz drugih država sa kojima sarađuje u brojnim predmetima, a član je i više radnih grupa za poglavlja 23 i 24. Vukčevićeva je i predavač u Centru za edukaciju nosilaca pravosudne funkcije za oblast oduzimanja imovinske koristi stečene krivičnim djelom budućim tužiocima i sudijama. Ona je često i predavač na teme vezane za pranje novca, visoku korupciju i ratne zločine u organizaciji međunarodnih udruženja OSCE, UNDOC, kao i u organizaciji raznih ambasada...
Bonus video:
