Na crnogorskom tržištu uskospektarnih pencilina nema i zamijenjeni su ljekovima koji imaju štetne posljedice, ocijenila je predstavnica Instituta za javno zdravlje (IJZ) Gordana Mijović i poručila da dobri ljekovi moraju biti vraćeni na tržište.
Ona je, na petom Sastanku nacionalne mreže za prećenje antimikrobne rezistencije, kazala da je Crna Gora na četvrtom mjestu po upotrebi antibiotika i da je to veliki problem.
„Još moramo da puno da radimo, da se trudimo, kad kažem da radimo to mislim na nas profesionalce, građane i medije, svi se moramo maksimalno ulagati kako bi smo situaciju popravili jer četvrto mjesto je problematično, nije mjesto za koje možemo da se pohvalimo“, rekla je Mijović.
Kako je kazala, dok su u Evropi pencilini vodeći ljekovi, u Crnoj Gori su zamijenjeni ljekovima koji imaju štetan efekat na dobre bakterije.
Ona je rekla da na tržištu nema, ili ima veoma malo, uskospektarnih pencilina.
Mijović je istakla da su oni potpuno zanemareni, a u terapiji ima prostora za njihvu upotrebu, što bi značilo poboljšanje pravilne upotrebe antibiotika.
„Trebamo se vratiti dobrim ljekovim, trebamo naći način da ih vratimo na tržište i u upotrebu“, poručila je Mijović.
Ministar zdravlja Kenan Hrapović kazao je da se Crna Gora, i pored uloženih napora, ubraja u zemlje sa visokom potrošnjom antibiotika i nihove povezanosti sa antimikrobnom rezistencijom,
On je rekao da je neophodno smanjiti potrošnju antibiotika, raditi na sintezi novih, kao i na prevenciji i kontroli infekcije.
Antimikrobna rezistencija je, prema riječima Hrapovića, jedan od najvećih izazova upotrebe lijekova i predstavlja narastajući javno zdravstveni, ali i ekonomski problem globalnih razmjera.
“U Crnoj Gori, od 2013. do 2018. godine zabilježeno je smanjenje upotrebe antibiotika na vanbolničkom i bolničkom nivou, međutim prošle godine je došlo do blagog rasta potrošnje za 2,2 odsto u vanbolničkim zdravstvenim ustanovama, dok je u bolničkim i dalje nastavljen trend blagog smanjenja”, naveo je Hrapović.
On je rekao da u Crnoj Gori postoji trend smanjenja potrošnje antibiotika, ali je još daleko od prosječne potrošnje u zemljama EU.
Ministar je naglasio da se antibiotik može i smije izdati samo uz ljekarski recept.
"Ministarstvo zdravlja će potencirati da se pojača kontrola primjene zakonskih propisa kojima se kontroliše izdavanje antibiotika”, poručio je Hrapović.
On je podsjetio da je u Crnoj Gori praćenje rezistencije bakterija na antibiotike počelo 2016. godine.
“Vlada poštujući i slijedeći preporuke i savjete međunarodnih institucija, prije svega Svjetske zdravstvene organizacije i Evropskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti, postavila je strateške ciljeve u oblasti rezistencije na antibiotike", rekao je Hrapović.
Kako je kazao, to su smanjenje potrošnje antibiotika, prevencija i kontrola infekcija i sinteza novih antibiotika.
Hrapović je rekao da je Vlada na predlog Ministarstva zdravlja usvojila Akcioni plan za period 2019-2020 Nacionalne strategije za kontrolu rezistencije bakterija na antibiotike za period 2017-2021.
“Kroz Akcioni plan predviđeno je da se urade mnoge aktivnosti u cilju smanjenja racionilazicaje potrošnje antibiotika”, kazao je Hrapović.
On je rekao da je uz podršku Svjetske zdravstvene organizacije dobijena digitalna podrška za Protokol za liječenje urinarnih infekcija, čijom primjenom se, kako je pojasnio, očekuje racionalnije korišćenje antibiotika.
“U toku je priprema i Protokola za liječenje respiratornih infekcija za primarni nivo zdravstvene zaštite. Cilj je da svi ljekari primjenjuju smjernice iz Protokola zahvaljujući čemu ćemo imati racionalnu upotrebu antibiotika”, rekao je Hrapović.
Šefica Svjteske zdravstvene organizacije (SZO) u Crnoj Gori Mina Brajović kazala je neracionalna upotreba antibiotika podstiče i ubrzava AMR, koja ima pogubne implikacije po zdravlje čovjeka i po životnu sredinu.
„Stope AMR prevalence su u porastu u proteklim godinama. U periodu 2007. do 2015. godine opterećenje infekcijama (na godišnjem nivou) koje su uzrokovane rezistentnim sojevima bakterija se gotovo udvostručilo u državama Evropske unije (EU)“, navela je Brajović.
Prema njenim riječima, neodgovorna upotreba antibiotika predstavlja prijetnju po kvalitetnu zdravstvenu zaštitu koja podrazumijeva bezbjednu zdravstvenu zaštitu i efikasno korišćenje raspoloživih resursa.
„Prilikom obilježavanja Svjetske sedmice svjesnosti o značaju antibiotika istakli smo da budućnost antibiotika zavisi od svih nas“, rekla je Brajović.
Kako je objasnila, promovisanje odgovorne i pravilne upotrebe antibiotika u medicni predstavlja imperative očuvanja efikasnih antimikrobnih lijekova kao globalnog dobra bez kojih kojih ce obične infekcije postati smrtonosne, a intervencije poput operacije i hemoterapije nemoguće.
„Ukoliko želimo da sačuvamo efikasne antibiotike, preporuka SZO je da treba dosljedno raditi na podizanju nivoa svjesnosti i informisanosti o pravilnoj upotrebi antibiotika i njenim benefitim, jačanju kapaciteta za nadzor i monitoring njihove upotrebe“, istakla je Brajović.
Ona je ocijenila da je potrebno jačati kapacitete za pravilnu upotrebu i uporavljanje upotrebom u bolničkim i vanbolničkim uslovima, unaprijediti higijenu u zdravstvenim ustanovama.
Bonus video:
