Savjet Agencije za sprečavanje korupcije predložio je da se zakonski garantuje da javni funkcioner ne može biti smijenjen do okončanja sudskog postupka, nakon što je nekoliko takvih slučajeva dovelo do oštrih kritika međunarodne zajednice.
Ovaj predlog se, između ostalog, navodi u preporukama Agencije i Savjeta Agencije koji se odnosi na mijenjanje Zakona o sprečavanju korupcije, u koje su “Vijesti” imale uvid.
Skupština Crne Gore i Agencija su bile na meti oštrih kritika zbog spornih smjena onih koji uglavnom važe za kritičare vlasti. Poslanicima vladajuće koalicije se spočitavalo što nisu čekali odluke sudova u tim slučajevima.
Zbog toga je Evropska komisija prošlog mjeseca u svom dokumentu, u dijelu koji se tiče rada Agencije, konstatovala da postoje kritike i izazovi, između ostalog, za kvalitet njenih odluka.
“Nekoliko odluka Agencije u politički osjetljivim slučajevima koje su dovele do razrješenja, primjera radi, člana Savjeta Agencije (Vanje Ćalović Marković) i članova Savjeta RTCG (npr. Nikola Vukčević), poništeno je od strane Upravnog suda”, stoji u dokumentu briselskih zvaničnika.
Savjet, na čijem je čelu Momčilo Radulvić, traži da u članu 42 Zakona stoji da nema smjene do okončanja sudskog postupka, da se mora uvesti obaveza donošenja podzakonskih akata o načinu postupanja organa vlasti kojima se detaljno reguliše postupanje po odlukama Agencije, ali i kaznena odredba za slučaj da organ vlasti ne postupi po odluci Agencije, odnosno ne izrekne mjeru zbog tvrđivanja kršenja Zakona.
Predstavnici Agencije dali su veliki broj preporuka za dostavljanje imovinskih kartona, a uglavnom se odnose na one koji više nisu na javnoj funkciji.
U dijelu koji se odnosi na dio da u imovinskom kartonu “javni funkcioner mora da dostavi tačne i potpune podatke”, u obrazloženju Agencije stoji da ova obaveza nije propisana za one koji više to nisu.
“Tokom prakse naišli smo na suprotna mišljenja postupajućih sudija da se ova obaveza ne odnosi na bivše funckionere”, navodi se u dokumentu.
Zbog toga su iz Agencije predložili da se to odnosi i na njih. Iz institucije na čijem čelu je Sreten Radonjić dodaju da, kada su ponovo u pitanju bivši funkcioneri, nije praksa da oni u vanrednim imovinskim kartonima prijavljuju uvećanje imovine vrijednosti preko 5.000 eura, jer je u praksi bilo slučajeva da u “tom periodu npr. kupe stan.”
Agencija traži i da se precizira kada se podnosi karton godinu ili dvije po prestanku funkcije, jer iz postojećeg člana proizilazi da se može podnijeti u bilo kom momentu tokom tog perioda.
Karton koji se podnosi u roku od 30 dana po prestanku funkcije, treba da se tretira kao redovni godišnji imovinski karton u pogledu podataka koje je obveznik dužan da dostavi. “Naime, praksa je pokazala da u ovom dijelu obveznici popunjavaju različite podatke, te stoga treba precizirati period na koji se odnose podaci iz tog izvještaja”, sugerišu iz Agencije.
U dijelu koji se tiče vršenja pozicija u javnim preduzećima i javnim ustanovama, iz Agencije traže da se doda stav koji glasi da “lica koja obavljaju dvije funkcije mogu ostvariti novčanu nakandu samo po osnovu obavljanja jedne funkcije”.
Ovaj stav je sličan posljednjem stavu iz istog člana Zakona, kojim se poručuje da “javni funkcioner ne može ostvariti prihod ili drugu naknadu” po osnovu članstva u organima upravljanja ili nadzornim organima.
“Vijestima” je rečeno da su ove preporuke upućene Skupštini Crne Gore i ukoliko dobije podršku većine poslanika ove promjene stupiće na snagu.
Sad nude i zaštitu povezanim licima sa zviždačem
Agencija je među preporukama u dijelu koji se tiče zviždača predložila da bi trebalo predvidjeti i zaštitu za povezano lice. “Takođe treba definisati na koji način se utvrđuje da je neko lice povezano sa zviždačem,” navodi se u predlozima za mijenjanje Zakona o sprečavanju korupcije.
Sadašnjim Zakonom propisano je da je povezano lice ono lice koje pomaže zviždaču “davanjem obavještenja ili na drugi način i bilo koje drugo lice koje učini vjerovatnim da trpi štetu zbog svoje povezanosti sa zviždačem”.
Među primjerima obvezanog lica je Patricija Pobrić, koja je objelodanila aferu “Ramada”, ali nije dobila nikakvu institucionalnu zaštitu od Agencije.
Iz Agencije su pravdali zakonskim rješenjem.
Novim predlozima se predviđa rok trajanja dodijeljene zaštite, ukoliko se postupak vodi pred Agencijom, na najviše dvije godine, uz mogućnosti produžavanja ukoliko je opravdano.
Bonus video:
