Savjet Radio-televizije Crne Gore usvojio je zapisnike sa 4. i 5. elektronske sjednice.
Prihodi RTCG za sljedecu godinu planirani su za malo preko 19 miliona, a gotovo isti su planirani rashodi.
Javni prihodi iznose najveći dio 90,9 odsto. Od toga, komercijalni prihodi projektovani su na 1,4 miliona eura.
Ukupni troškovi proizvodnje iznose preko 5,5 miliona eura, a ličnih primanja 9,3 miliona eura.
Potpisivanje kolektivnog ugovora uzrokovalo je rast troškova ličnih prihoda za oko 10 odsto, pojašnjeno je na sjednici.
Kada je u pitanju starosna struktura, većinu čine ljudi preko 40 godina.
Amortizacija će iznosititi skoro duplo više nego prije godinu, a iz službe finansija su pojasnili da je rast toliki zbog nove opreme.
Dodali su da je finansijski plan urovnotežen, da troškovi imaju pokriće u planiranom sredstvima i da se očekuje pozitivan rezultat u 2020. godini.
Član Savjeta Pavle Radovanović je tražio više informacija o troškovima spoljnih saradnika, otpremninama...
O troškovima spoljnih saradnika od 580.000 eura, iz službe finansija su kazali da je neophodan njihov angažman zbog planova, koji uključuju, između ostalog, i veliki broj novih emisija.
Tu su, pojasnili su, da moraju spolja da angažuju različite profile, kao što su i muzičari, glumci...
O sudskim sporovima, na koje je planirano preko 700.000 eura, iz službe su kazali da ta sredstva namijenjena zbog sporova među kojima su i oni koji su u toku.
U dijelu koji se odnosi na otpremnine, generalni direktor Bozidar Šundić kazao je da se zaposleni prijavljuju za otpremnine.
“Manji broj se prijavio za raskid, jer oko 3.700 eura se dobija otpremnine ako ide u penziju,” kazao je Šundić.
Kazao je da je 76 honoraraca, ocijenivši da je to mnogo.
“Mi trenutno nemamo grafičkog dizajnera za virtuelni studio,” kazao je on.
Šundić je kazao da kada su troškovi sudskih troškova, kazao je da su oni u slučaju kancelarije Martinović 255.000 eura, a u slučaju Rada Vojvodića 190.000, ali da još ne zna za troškove sporova u slučaju Andrijane Kadije, Vladana Mićunovića i Saša Mirković.
Kazao je da je 20.000 eura dato jednom zaposlenom zbog povrede na radu, a 25.000 za zaposlenu koja je imala nezgodu u liftu.
Šundić je kazao da u slučaju kancelarije Martinović da su dva generalna direktora dala punomoćje kancelariji koja je zastupala radnike protiv RTCG.
“Nije jasno koji su to troškovi bili,” kazao je Šundić, ističući da nije bilo ugovora.
Predsjednik Savjeta Ivan Jovetić je kazao da su tom slučaju radnici izgubili spor, ali da je RTCG odlučila da pokrije njihove troškove.
Radovanović je postavio pitanje da li bi zaposleni trebalo da plate spor ili RTCG.
Član Savjeta Milan Radović je ovaj slučaj posebno interesantan i zatražio dokumentaciju u sporu i punomoćju.
Radović je istakao da je preveliki broj spoljnih saradnika.
Smatra da bi novac za spoljne saradnike trebalo prenijenitk za otpremnine za one koji ne rade svoj posao ili ne umiju da rade svoj posao, a zatim na njihova mjesta postaviti saradnike.
Predsjednik Savjeta je istakao da stalno treba povećavati budžet za edukaciju.
Jovetić je ocijenio da je finansijski plan dobar i najavio da ce podržati njegovo usvajanje.
Za usvajanje plana glasalo je pet članova Savjeta, Radović je bio protiv, a Bojana Jokić uzdržana.
Član Savjeta RTCG Ilija Despotović pitao je zašto se ne pravi jedinstven program, na primjer novogodišnji, koji bi bio namijenjen svim građanima, uključujući predstavnike manjinskih naroda.
“RTCG mora da ima u vidu da je sljedca godina izborna i u predpopisnoj godini,” kazao je Despotović.
Sugerisao da se na Javnom servisu radi sadržaj o svim prethodnom popisima, ali naglasio da se ona ne bi smjela politizovati.
Evropske integracije moraju biti u prvom planu, sugerisao je Despotović, napominjući da razumije pad povjerenja u članstvo.
Smatra da treba pojačati fokus na regionalna pitanja i saradnju, a kao primjer naveo priču o “Malom Šengenu”.
Kada su u pitanju hronike crnogorskih gradova, on je kazao da fokus mora biti na Podgorici i Cetinju.
Član Savjeta RTCG Goran Sekulović kazao je da javni servis mora da vodi računa, da, kako je kazao, ne ističe zapaljivu retoriku koja udara u antifašističke temelje na kojima počiva Crna Gora.
On je kritikovao što se najvišim državnicima ne daje prostor u odnosu na, kako je naveo primjer, mitropolita Amfilohija.
Milan Radović, komentarišući Programsko produkcioni plan Televizije, kazao je da on jeste pretpran i da ima preveliki broj emisija.
Od sedam emisija u glavnim terminima, pet se bave političkim, ekonomskim indrustvenim temama, istakao je Radović.
“Sramota me je da imamo emisiju poput Žive istine,” kazao je on.
Dodao je da je to veoma gledama emisija, ali da javni servis mora imati svoje ljude za takav tip programa.
Ocijenio je da je emisija pristrasna.
Dodao je da ona kosta 19.700 eura, a da je sigurna da ona košta više, ponovo kritikujući to što na njihove upite o Živoj istini nije bilo odgovora.
Član Savjeta Nikola Tatar je pohvalio što je otvoreno dopišnistvo u Briselu, ali i neke kraće emisije koje se bave ekonomskim pitanjima.
Bojana Jokić ocijenila je da se na osnovu emisije Živa istina, između ostalog, stiče utisak da je javni servis pristrasan.
Komentarišući Žvu istinu, Despotović se složio da bi emisiju trebalo da vodi novinar RTCG.
Ali je kazao da ona doprinosi razjašanjavanju određenih pitanja.
Genralni direktor RTCG kazao je da on ne smije da se miješa u program, odnosno nema uredničku ulogu.
"Moramo razdvojiti uređivacku od menadžerske uloge", istakao je on.
RTCG pokazuje rast u gledanosti. Najgledanija emisija je Drugi dnevnik, zatim Živa istorija i jutarnji program, kazao je generalni direktor Božidar Šundić.
Radovanović je pohvalio urednika i rad sportske redakcije.
On je tražio informacije o broju NVO koje su pozivane u emisije RTCG, ali i onima koje su odbile gostovanje.
Bonus video:
