Godinama se priča o zagađenosti rijeka nikšićkog kraja, ali i o nesavjesnom odnosu građana i institucija prema tom problemu - Bistrica i Gračanica odavno su sinonimi za divlje deponije.
Krajem oktobra prošle godine, Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, sa predstavnicima Opštine Nikšić, lokalnog komunalnog preduzeća, Sportsko-ribolovnog kluba „Nikšić“ i Ekološkog pokreta „Ozon” organizovali su akciju čišćenja rječnog korita Bistrice...
Tada je prilikom uklonjena je znatna količina otpada. Miodrag Karadžić iz “Društva mladih ekologa” Nikšić (DMEN) tvrdi da je ta akcija, kao i mnoge prije nje, nažalost samo uzaludan posao jer je Bistrica ponovo postala deponija.
“Mislim da je to uzaludni posao i da jednostavno treba sa nivoa organa lokalne uprave donijeti plan sanacije koji bi bio podržan mjerama i konkretnim aktivnostima i obavljanjem kontrolno-nadzorne funkcije na terenu i sankcionisanjem počinilaca“, smatra Karadžić.
Ističe da je Bistrica „školski primjer“ kako je jedna rijeka u lokalnoj zajednici opterećena velikom količinom različitog otpada.
"Kraće rijeke, koja ima tok od 5,7 kilometara, a da je više ugrožena, mislim da ne postoji na mnogo širim terenima. Ovo je rijeka koja nema stalni tok, ali se u nju stalno izlivaju otpadne materije iz industrije, veliki broj domaćinstava ima farme čiji se otpad takođe izliva u rijeke, zatim prehrambene i drvoprerađivačka industrije, kućni otpad koji u mnogo slučajeva ima i karakter opasnog otpada. I sve to završava u Bistricu“, kazao je Karadžić.
Podsjeća da je zagađenje Bistrice počelo prije 30-40 godina, a da je u ranijem periodu to bila rijeka u čijoj vodi su znali da se okupaju mještani naselja koja gravitiraju uz nju, ali i ostali Nikšićani.
"Kontrolno - nadzorna funkcija treba da se obavlja više i konkretnije, da se pojednostavi posao i da dođemo do onoga da zagađivač plaća. Neko ko uradi prekršaj treba da se procesuira i sankcioniše i ovakvo stanje na Bistrici bi se promijenilo. Građani nemaju osnovnu kulturu i i ne uvažavaju vodu kao jedan jako bitan resurs za budućnost. Sve koje urade prekršaj treba sankcionisati“, kategoričan je Karadžić.
Da bi neko bio sankcionisan mora da bude “uhvaćen” u vršenju prekršaja, a Karadžić smatra da se to može postići tako što bi služba koja se bavi procesuiranjem i kažnjavanjem morala da bude agilnija i da više posjećuje kritične lokalitete.
"Rijeka Bistrica je primjer kako (ne)funkcionišu nadležne inspekcije i kako se zapravo obesmišljavaju radna mjesta namijenjena očuvanju sistema. Koliko god da su nesavjesni građani krivi, ipak je neefikasan rad nadležnih institucija glavni problem”, tvrdi direktor “Ozona” Aleksandar Perović.
Vremenom je problem, kazao je, dobio i kulturološku dimenziju, pa je potrebno odgovoriti sistemski i konkretnim mjerama, a efikasna i neselektivna primjena važećih zakona, bila bi jedna od mjera.
"Naravno, treba značajno unaprijediti i komunalnu infrastrukturu i uvesti u zakonski okvir sistem upravljanja otpadom u Nikšiću, što je osnovni uslov za bilo kakvo unapređenje postojećeg katastrofalnog stanja riječnih korita”, poručio je direktor “Ozona”.
Iz Komunalne policije su kazali “Vijestima” da redovno obilaze teren i da pokušavaju, onoliko koliko je u njihovoj moći, da zaštite rijeku Bistricu i spriječe nastajanje divljih deponija, ne samo u toj rijeci već i u čitavoj opštini, kao i da bi počinioce kaznili moraju da ih uhvate u vršenju prekršaja.
Bonus video:
