Vlada Crne Gore je potvrdila da i dalje ne razumije ulogu nevladinog sektora, što je mnogo puta i pokazala, demonstrirajući nedostatak suštinske vizije o razvoju sektora, mogućem partnerstvu i značaju nevladinih organizacija za svako društvo, saopšteno je iz Centra za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO).
Izvršna direktorka CRNVO Ana Novaković Đurović podsjeća da su 11. maja uputili dopis premijeru Dušku Markoviću, sa konkretnim zahtjevima nevladinog sektora u pogledu ublažavanja posljedica pandemije COVID19 na rad nevladinih organizacija u Crnoj Gori.
"Odgovor smo dobili nakon punih 30 dana, koliko je Vladi i njenim resorima bilo potrebno da iskoordiniraju odgovor u vezi sa svega tri konkretna zahtjeva nevladinog sektora", navela je Novaković Đurović.
CRNVO je, podsjeća, u periodu od 13-24. aprila sproveo istraživanje "Uticaj pandemije COVID19 na rad nevladinih organizacija u Crnoj Gori", sa ciljem prikupljanja pouzdanih informacija o uticaju novonastale situacije na njih i njihove korisnike. "Istraživanje je pokazalo da je pandemija već imala negativan efekat na rad i djelovanje NVO: došlo je do otpuštanja zapošljenih, nemogućnosti realizacije aktivnosti, suštinske promjene načina rada, obustave pružanja servisa hiljadama korisnika/ca (OSI, djeca sa smetnjama u razvoju itd)", navodi Novaković Đurović u saopštenju.
Iz navedenih razloga, dodaje, Vladi su predložili tri hitne mjere:
- Uključivanje predstavnika NVO iz oblasti zaštite ljudskih prava u rad Nacionalnog koordinacionog tijela za praćenje posljedica pandemije – kako bi se omogućila zaštita ljudskih prava za vrijeme i nakon pandemije, i izbjegli propusti koji su se već dogodili na ovom polju
- Plaćanje subvencija na bruto zarade zapošljenih u NVO i subvencija za zarade zapošljenih na plaćenom odsustvu- zapošljeni u NVO, kojih je blizu 1000, ne mogu biti diskriminisani u odnosu na zapošljene u privredi
- Ubrzano donošenje odluka po konkursima za projekte i programe NVO sa jasno definisanim rokom - kao jedini način da se omogući pružanje servisa za hiljade korisnika i realizacija aktivnosti nevladinog sektora
"U dopisu koji smo dobili nakon neuobičajeno dugog roka, nije dostavljen niti jedan konkretan odgovor na predložene hitne mjere. Vlada nas je informisala o setu ekonomskih mjera koje je preduzela u prethodnom periodu, o podršci poljoprivredi, privredi i turizmu, o čemu smo putem sredstava javnog informisanja jednako informisani i ne vidimo vezu tih podataka i naših predloženih mjera. A kada je u pitanju podrška Vlade u odnosu na NVO, kao poseban iskorak u pravcu osnaživanja nevladinog sektora, informisani smo da bez obzira na rebalans budžeta, sredstva namijenjena za projekte NVO i kofinansiranje EU projekata u ovoj godini nijesu umanjena. Ne znamo da li se od nas očekuje da aplaudiramo Vladi što će poštovati Zakon o nevladinim organizacijama koji je na snazi i budemo zahvalni što je ova stavka u budžetu ostala nepromijenjena? Podsjećamo da je Vlada godinama unazad zakidala nevladin sektor za milione eura (oko 9 miliona) iz državnog budžeta kršeći zakone i propise (Zakon o igrama na sreću), tako da nemamo razloga posebno pozdravljati ovu odluku", ističe Novaković Đurović.
Suštinski, kako ističe, njihovi konkretni zahtjevi su ignorisani što, kako je kazala, čitaju kao jasnu poruku za NVO - da Vlada doživljava nevladin sektor kao jednu, nevoljno opredijeljenu stavku iz državnog budžeta, trošak koji joj je zakonom nametnut, i predstavlja teret i za budžet i za društvo.
"Ponavljamo, osim sto zapošljavaju jedan broj građana/ki (blizu 1000), NVO putem poreza i doprinosa u budžet godišnje uplaćuju stotine hiljada eura".
Potvrđeno je, dodaje Novaković Đurović, da Vlada i dalje ne razumije ulogu nevladinog sektora, "što je mnogo puta i pokazala, demonstrirajući nedostatak suštinske vizije o razvoju sektora, mogućem partnerstvu i značaju nevladinih organizacija za svako društvo."
Poređenja radi, dodaje ona, vlade nekih zemalja EU poput Slovenije i Rumunije, su već postupile po sličnim mjerama i poslale snažnu i konkretnu podršku nevladinom sektoru, cijeneći ga važnim faktorom za dalji razvoj i oporavak društva, posebno nakon kriznih faza kao što je borba protiv koronavirusa.
"Očigledno, ovoj Vladi nije potreban nevladin sektor, jer se on ni u jednom momentu nije našao na listi aktera kojima bi bila potrebna podrška u ovom, za cijelo društvo, izazovnom periodu. Izgleda da Vladi jedino odgovara upravo ranjiv i ugrožen nevladin sektor, od kojeg građani i društvo ne mogu imati koristi, kako bi pokazala svoju superiornost za sve društvene izazove. Ignorisanje zahtjeva NVO i njihov neravnopravan tretman u odnosu na privredni i javni sektor nije način za nastavak dijaloga kroz 'Savez za Evropu', već njegovo obesmišljavanje", zaključuje se u saopštenju izvršne direktorke CRNVO.
Bonus video:
