Dijalog na temu Zakona o slobodnom pristupu informacijama (SPI), koji je trebalo da bude nastavljen prošlog mjeseca, opet je odložen zbog širenja koronavirusa.
“Trenutna epidemiološka situacija ne dozvoljava da organizujemo okrugli sto ili događaj sličnog tipa na kojem bi se nastavio neposredan dijalog sa svim zainteresovanim subjektima o Zakonu o SPI,” rečeno je “Vijestima” iz Ministarstva javne uprave.
Dodali su da će se rad nastaviti čim se stvore uslovi za nastavak dijaloga. To znači da će Zakon o SPI morati da sačeka novu skupštinsku većinu, odnosno novu Vladu.
U Crnoj Gori se 30. avgusta održavaju parlamentarni, ali i izbori u pet gradova - Andrijevici, Budvi, Gusinju, Kotoru i Tivtu.
Istraživačica javnih politika u Institutu alternativa (IA) Dina Bajramspahić smatra da je posljednja verzija zakona, iz marta, koja je predložena za dodatne konsultacije sa civilnim društvom, i dalje sadržala brojne problematične odredbe i “u tom smislu, dobro je što u toj verziji zakon nije usvojen”.
“Neprihvatljivo je arbitrarno isključivanje cijelih oblasti, kao što je recimo kompletan obavještajno-bezbjednosni sektor, iz opsega ovog zakona. Nevjerovatno je da uopšte i postoji takva namjera, a kamoli da se u njoj istrajava. Bit te ideje je da se ovaj sektor relaksira i toga da uopšte prima zahtjeve za pristup informacijama, za koje suštinski ima desetine zakonskih načina da odbije pristup. Nacionalna bezbjednost nikada nije bila narušena pristupom informacijama da bi ova ideja imala ikakvo opravdanje, radi se samo o želji organa ovog sektora da ih niko ništa i ne pita”, kazala je za “Vijesti” Bajramspahić, dodajući da takođe nisu prihvaćeni njihovi predlozi o brisanju “neustavnih ograničenja iz 2017. a nacrtom zakona se predlaži nova arbitrarna organičenja”.
Sve u svemu, opet smo na početku i moramo se izboriti za unapređenje zakona, jer je to preduslov za praćenje rada javne uprave, a samim tim njen kvalitetniji rad. Svijest uprave o tome da dokumenti moraju biti javni, primorava je na to da sa više pažnje i savjesti donose odluke, a to je nesumnjivo društveni interes", kazala je Bajramspahić
Poslanici vladajuće većine prošle sedmice usvojili su dva medijska zakona - Zakon o medijima i Zakon o RTCG, koji su naišli na žestoke kritike domaće i međunarodne javnosti.
Upravo je ista skupštinska većina prije tačno tri godine, u julu 2017. godine, izmijenila Zakon koji u suštini omogućava vlastima da sve informacije koje ne žele da objelodane označe nekim od stepena tajnosti i tako ih učine nedostupnim javnosti.
Prema mišljenju predstavnice IA, naročito zabrinjavaju sve nove predložene odredbe vezane za rad Agencije za zašititu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama.
“Kojima se njen nezadovoljavajući rad ne popravlja, nego se želi ozakoniti. Naime, i dalje nije propisana zakonska obaveza Agencije da meritorno odlučuje, iako joj je to glavni posao i zato je osnovana, dok joj je rok za odlučivanje produžen sa 15 na mjesec dana. Nacrtom zakona se takođe predlaže da se Agenicja rastereti kontrole kancelarijskog poslovanja koje joj je davalo mogućnost da utvrdi da li organi ipak imaju dokument koji tvrde da nemaju. MJU takođe predlaže da se izbirše i prekršajna odgovornost za Agenciju čime se ona bukvalno podstiče na kršenje rokova i nezakonit rad. Sa ovakvim izmjenama, postavlja se pitanje svrhe postojanja Agencije,” kazala je ona, komentarišući sporni predlog.
U toj verziji zakona bila je izbrisana odredba o zloupotrebi, protiv koje se borilo toliko NVO i medija, što je, naglasila je Bajramspahić, “jedina dobra vijest”.
Resor Suzane Pribilović sredinom aprila odustao je od planiranog okruglog stola, nakon što je više desetina nevladinih organizacija, urednika i novinara crnogorskih medija pozvalo premijera Duška Markovića da odloži održavanje javnih konsultacija na tu temu do kraja pandemije.
Oni su tada neprimjerenim ocijenili da MJU i Vlada u trenutku kada su građani bili zatvoreni u kućama i kada Skupština zbog vanrednih mjera nije zasijedala, organizuje javnu raspravu o njihovom ustavnom pravu na pristup informacijama. Istakli su da odluka da se stavi na raspravu Zakon o SPI u vrijeme pandemije zasigurno ne doprinosi povjerenju građana u rad Vlade.
Iz MJU su odlučili da odlože konsultacije poslije pandemije, a u saopštenju su istakli da su dvije ključne sugestije razmotrene i prihvaćene - odustalo se od uvođenja instituta zloupotrebe prava i izmjene pravila o troškovima u upravnom postupku i upravnom sporu, po kojima bi svaka strana snosila svoje troškove, bez obzira na uspjeh.
“Vjerujem da smo još jednom potvrdili iskrenu posvećenost Vlade i MJU saradnji i dijalogu sa NVO i medijima, posebno u kontekstu unapređenja transparentnosti javnih politika”, saopšteno je tada iz resora javne uprave.
Bonus video:
