Nema razgovora i nema pregovora, zahtijevamo bezuslovno i što hitnije raskidanje ugovora o koncesiji, koji je Vlada zaključila sa „Dekar“ i „Dekar Energy“ za izgradnju malih hidroelektrana (mHE) Crnja, Crni potok i Ljubaštica. To je predsjednik mjesne zajednice (MZ) Kraljske Bare Milovan – Mišo Labović poručio sa još jednog protestnog okupljanja mještana tog kolašinskog sela.
Mještani već mjesec, okupljanjima i organizovanjem straža kod vototoka Čestogaz, spriječavaju nastavk radova na mHE. Od nadležnih traže i da se teren gdje su počeli radovi na vototoku Čestogaz vrati u prvobitno stanje, da se uklone građevinske mašine i cijevi, koje je investitor postavio.
Urgenciju na zahtjev o raskidanju ugovora o koncesiji poslali su prije dva dana i ministarki ekonomije Dragici Sekulić. Prije dvije sedmice, ministarka im je, kako je podsjetio Labović, obećala da neće biti nastavka radova dok ministarstvo ne provjeri sve dokumente, koji su predmet koncesije.
„Međutim, investitor je, prije nekoliko dana, na tabli na gradilišti izmijenio podatke o roku završetka radova, nadzornom organu i izvođaču radova. Taj čin smatramo nastavkom radova i kršenjem ministarkinog obećanja. Njoj vjerujemo, investitoru ne vjerujemo i imamo osnova da mislimo da pokušava da ispravi neregularno stanje i ponovo obmane državu i inspekcije...“- kazao je Labović.
Mještani imaju primjedbe i na način rada građevinske inspkecije, koja je, kako su informisani, početkom minunule sedmice obišla gradilište, zajedno sa sa investitorom.
„Nijesu se legitimisali, nijesu se obratili mještanima koje su tu zatekli. Bili su na terenu pet do deset minuta. Niko se najavoi nije, kao ni predhodno inspektor za vode. Mi smo inicijatori inspekcija i očekujemo da kad neko, po našem pozivu, dolazi u inspekciju da nam se javi, kako bismo bili sigurni da su obišli cijelu trasu, sve radove i kako bismo imali prostor da saopštimo svoje primjedbe...“- rekao je Vladimir Novović.
On je podsjetio da su cijevi postavljene u rječici Čestogaz, iako je investitor dobio koncesiju za Crni potok, koji je pritoka te rječice. Vodozahvat se gradi, tvrdi Novović, ispod ušće potoka u Čestogaz. On tvrdi da inspektor za vode, koji je na teren došao po prijavi NVO CGO, takođe, nije kontaktirao mještane, ali ni da u svom nalazi nije konstatovao devastirsano korito Čestogaza, cijevi ukopane u rovove, kao ni izgrađene pristupne puteve.
Novović je kazao i da su u urgenciji Minstarstvu ekonomije, kao razlozi za hitan raskid ugovora o koncesiji, pobrojani i mnogi drugi propusti, među kojima i oni u Eleboratu procjene uticaja na životnu sredinu za projekte mHE.
„Na primjer, u Elaboratu, na osnovu kojeg su dobijene sve dozvole za gradnju mHe na ovim rijeka, se cijela flora i fauna obrađuju samo na dvije stranice, dok se, za pejsažno rješenje i preporuke odvaja više... U Elaboratu, kada je riječ o uticaju na stanoviništvo, koristi se fraza da će mHE obezbijediti “koliko toliko bolji stepen življenja”, bez detalja, studija i naučnih informacija i podataka kojima jedan Elaborat mora da se bavi i da sadrži. ...“ rekao je Novovoić.
Mještani su, kazao je on, obavijestili ministarku Sekulić, i da je javnoj raspravi o Elaboratu i planiranoj izgradnji mHe, prije deset godina, prisustvovalo samo devet osoba, među kojima nije bilo nijednog mještanina Kraljskih Bara. Takođe, podsjetio je i da urbanističko tehnički uslovi za izgradnju mHe Crnja, Ljubašca i Crni potok, kao i građevinske dozvole, izdati 2010, odnosno 2011. godine, nikada nijesu revidirani ni produženi.
Novica Dragojević govorio je o izvjesnoj mogućnosti da se na mjestu gradnje pojave brojna klizišta, zbog toga što je, kako tvrdi, to vrlo trusno područje. Zbog toga su, kako kaže, ugrožena brojna imanja, ali to je i uslov za krivične prijave protiv investitora.
Na skupu je pročitana i incijativa Savjeta Parka prirode Komovi, kojom se od Vlade traži raskid koncesionih ugovora sa firmama „Dekar“ i „Dekar Energy“.
Mještanima Kraljskih Bara dao je podršku i Dragan Kovjenić iz sela Lipovo. On je govorio o lošim iskustvima sa investitorom mHE na rijeci Bistrica. Na skupu su i danas , kao podrška, bili građanski aktivisti.
Mještani osnivaju NVO
Skup mještana, istovremeno je bio i osnivačka skupština buduće NVO Udruženje za zaštitu Komova (UZKOM). Kako je Dragojević kazao, pored borbe protiv devastacije vodotoka, buduća NVO bila bi aktivna u svim oblastima koje se tiču razvoja Komova.
„Ubuduće ćemo prema svim institucijama nastupati preko NVO. Planiramo i saradnju sa Savjetom Parka prirode, kao bismo realizovali i projekte zaštite šuma, divljači, da se bavimo pošumljavanjem...To jest, sveukupnom zaštitom, promocijom i razvojem ovog kraja, koji je i zvanično zaštićeno prirodno dobro“- objasnio je Dragojević.
Bonus video:
