Predstavnici budvanskih mjesnih zajednica, nevladinog sektora i građanski aktivisti podnijeli su juče Ministarstvu kulture i medija zahtjev da se poništi saglasnost Uprave za zaštitu kulturnih dobara na projekat izgradnje vjetroelektrane Brajići.
Zahtjev, u koji su “Vijesti” imale uvid, za stavljanje van snage akata Uprave za zaštitu kulturnih dobara i Studije zaštite kulturne baštine za potrebe izrade Detaljnog prostornog plana koncesionog područja za izgradnju vjetroelektrane na lokalitetu Brajići potpisuju predsjednici Savjeta mjesnih zajednica “Brajići” i “Sveti Stefan” Željko Stojanović i Vladislav Mitrović, nezavisni istraživači “Brčeli” (Crmnica) Vladimir Nikaljević i Igor Gojnić, predstavnik NVO “Nezavisna građanska inicijativa” Savo Martinović iz Brajića i Blažo Kažanegra iz Fondacije “Bankada” sa Svetog Stefana
“Pozitivno mišljenje koje je Uprava nedavno dala za projekat vjetroelektrane Brajići predstavlja grubo i višestruko kršenje zakona i Ustava, uz moguće postojanje i krivične odgovornosti, što će vjerovatno biti posebno ispitano kako na domaćem tako i na nivou EU uz pomoć naših međunarodnih partnera. Ovakvo mišljenje i ovakvi akti moraju hitno biti stavljeni van snage jer njihovo postojanje može ugroziti put Crne Gore ka EU zato što predstavljaju ozbiljan atak na vladavinu prava”, naveli su “Vijestima” potpisnici zahtjeva.
Kako ističu, relevantni međunarodni faktori su već upoznati sa tim slučajem i pažljivo prate čitav proces.
“Od Vlade očekujemo zaštitu pravnog poretka i ustava. Ovaj slučaj, ukoliko na vrijeme ne bude saniran, može čak i ozbiljno narušiti reputaciju investitora, a time donekle i zemlje iz koje investitor dolazi. Ovo nije borba protiv vjetrenjača, ovo je borba za vladavinu prava, demokratiju i poštovanje ljudskih prava. Ne možemo promovisati zelenu energiju na ovakav način, uz očigledno gaženje zakona i ustava. Vladavina prava znači da zakon ima najvišu moć, a ne neformalni centri moći koji na ovaj način ujedno i destabilišu našu državu”, poručili su oni.
Kako se navodi u prigovoru dostavljenom resoru na čijem je čelu ministarka Tamara Vujović, Uprava je sporne akte donijela na na bazi pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja usljed nepostupanja po dužnosti i pravilima struke, kao i nepoštovanja demokratskih principa, međunarodnih normi i standarda.
“U dokumentu se navodi da na području obuhvata zone projekta vjetroelektrane “nema kulturnih dobara niti dobara sa potencijalnim kulturnim vrijednostima”. Tvrdnja je neistinita, bilo da se radi o užoj ili široj zoni obuhvata vjetroelektrane. Upravi je u oktobnru 2022. je podnesen zahtjev za zaštitu stare ilirske gradine i ostataka crkve Sv. Trojice na lokalitetu Velja Trojica I nije dobijen odgovor iz nama nepoznatog razloga. Taj lokalitet se jasno i nedvosmisleno nalazi u užem obuhvatu plana, te tri vjetrogeneratora su planirana u neposrednoj blizini tog potencijalnog arheološkog lokaliteta. Ljudi iz Uprave su morali znati odnosno bili su dužni da znaju i da blagovremeno postupe i ispitaju da li se na toj lokaciji koja nedvosmisleno čini dio uže zone obuhvata vjetroelektrane, nalazi potencijalni arheološki lokalitet, i nakon toga, ukoliko se to ispostavi kao tačno, revidiraju svoje nalaze iz Studije koja je kasnija poslužila za davanje pozitivnog mišljenja, što nije smjelo biti učinjeno dok se ne postupi po predmetnom zahtjevu”, navode u prigovoru i upozoravaju da je time prekršen Ustav.
Ističu da se u užoj zoni vjetroelektrane, po svemu sudeći, nalaze i ostaci crkve Sv. Trojice na brdu Trojica iznad Brčela, te mještani svake godine izlaze do ove crkve na Trojičindan, što takođe može imati i elemenata nematerijalne kulturne baštine.
“Neophodno je u ponovljenoj analizi utvrditi udaljenost od ove lokacije do najbližeg vjetrogeneratora. U užoj zoni obuhvata vjetroelektrane, po svemu sudeći, se nalaze još dva stara puta: austro-ugarski put Fort Kosmač-Fort Presjeka i put “Franovića ulica” ili “Put za Ameriku” od Utrga do Paštrovića. Na području duž linije vjetrogeneratora na distanci od 300 do 2.500 metara, nalazi se preko dvadeset starih sela sa elementima kulturne baštine, preko trideset pet crkava, četiri do šest manastira, pet ili šest austro-ugarskih tvrđava, austrougarski put na brojnim drugim mjestima mimo gore pomenutih, ostaci rimskog puta, mnogi drugi stari putevi, dva srednjovjekovna groblja sa nadgrobnim pločama nalik na stećke (Mrtvica, Rustovo), desetine tumula od kojih neki imaju i do trideset metara prečnika, nekoliko gradina, dva stara mosta na rijeci Orahovštici, dvor Balšića u Donjim Brčelima, zimska rezidencija Petrovića u Gornjim Brčelima, preko dvadeset spomenika antifašističke borbe i spomen-ploča, spomen-domova, spomen-obilježje Franja Josifa, desetine starih katuna/”torova” Paštrovića i Crmničana i mnogo toga drugog”, ističe se u prigovoru.
Navode da je nedopustivo da institucija kao što je Uprava za zaštitu kulturnih dobara u Studiji ne pomene manastir Donji Brčeli, u kontekstu udaljenosti od najbližeg vjetrogeneratora, pritom dobro znajući da se prostor zone vjeroelektrane pruža do “do mjesta Donji Brčeli na jugoistoku”.
“Takođe, Uprava je morala znati da se iznad manastira Donji Brčeli, nalazi i manastir Gornji Brčeli koji je takođe zaštićen kao kulturno dobro”, naveli su i naznačili da “akti Uprave niti Studija nisu smjeli dati pozitivno mišljenje na projekat vjetroelektrane Brajići dok se ne sprovede adekvatna studija uticaja na kulturni pejzaž ovog područja”.
Vrlo je važno, kako navode, ukazati i na pravnu činjenicu da je Studija, po osnovu koje su doneseni osporavani akti-mišljenja od strane Uprave, izrađena za potrebe Detaljnog prostornog plana (DPP) koncesionog područja za izgradnju vjetroelektrane na lokalitetu Brajići, a koji je dobio negativno mišljenje od strane Savjeta za reviziju.
“Važno je skrenuti pažnju da je Opština Budva 18. avgusta 2023. jednoglasno, sa svih 24 prisutna odbornika, izglasala Deklaraciju o zaštiti područja Paštrovska gora kojom se zabranjuje izvođenje investicionih projekata koji na bilo koji način ugrožavaju kulturno-istorijske i prirodne resurse kojim obiluje ovaj predio, a koji čine temelj razvoja ruralnog, ujedno i održivog turizma kojem kao turistička destinacija težimo. Studija i akti su u suprotnosti sa međunarodnim konvencijama, naročito sa Univerzalnom deklaracijom UN o ljudskim pravima i Faro konvencijom o značaju kulturne baštine za društvo Savjeta Evrope koje naglašavaju pravo participacije u kulturnoj baštini svakog pojedinca, te i obavezu države da to omogući. Izgradnjom vjetroelektrane građani Crne Gore i svijeta ne bi mogli da posjećuju pojedina mjesta kulturne baštine gore pomenuta koja se nalaze u užoj zoni vjetroelektrane zbog zabranjenog pristupa takvim zonama”, naglašava se u prigovoru.
Potpisnici upozoravaju da će o detaljima biti upoznato nekoliko stranih ambasada i ambasada EU.
Bonus video:
