Centar za zaštitu i proučavanje ptica i Društvo „Dr Martin Šnajder Jakobi“ pokrenuli su peticiju za rješavanje pitanja vlasništva ulcinjske Solane.
„Budućnost opstanka bogatstva biodiverziteta Solane zavisi isključivo od proizvodnje soli. Zato je ponovno pokretanje Solane „Bajo Sekulić“, fabrike koja je nekada zapošljavala i do 400 radnika, od izuzetnog značaja, ne samo za ptice, već i za lokalno stanovništvo, njihove porodice, ali i nacionalnu ekonomiju.
CZIP sumnja da će Solana biti zaštićena, kao što se ni investitori koji bi pokrenuli proizvodnju neće magično pojaviti dok god se polemiše o njenom vlasništvu.
Peticija je upućena premijeru Dušku Markoviću, koji je na čelu Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte, koji još od 2013. godine nije udovoljio zahtjevu Privrednog suda, kako bi se pravosnažno okončao sudski postupak pokrenut radi utvrđivanja vlasništva nad zemljištem nekadašnje fabrike soli „Bajo Sekulić“.
„Mišljenje Savjeta za privatizaciju odnosi se na stav Vlade o spornim odredbama privatizacionog ugovora, odnosno prenosa prava svojine na zemljištu fabrike. U konkretnom slučaju, Savjet treba da dostavi sudu mišljenje o pravičnosti nadoknade za ustupljeno zemljište i odgovori na pitanje da li je cijena od pet centi po kvadratnom metru na obali mora zaista adekvatno utvrđena tržišna cijena“, piše u saopštenju koje je potpisala izvršna direktorica CZIP Jovana Janjušević.
Peticijom inicijatori traže od Savjeta da nakon četiri godine ignorisanja zahtjeva suda, dostavi traženo mišljenje, kako bi se konačno utvrdilo da li je zemljište Solane državna svojina ili je u privatnom vlasništvu.
Važnost rješavanja tog pitanja inicijatori peticije smatraju za neophodan preduslov ne samo zaštite tog lokaliteta, već i ulaganja zainteresovanih investitora u ponovno pokretanje proizvodnje soli.
„Proizvodnja soli u Ulcinju datira još iz 1938. godine, a zapošljavala je i do 400 radnika godišnje. Poput mnogih drugih fabrika i Ulcinjska solana je privatizovana 2006. godine, kada je i počelo sistematsko uništavanje nekadašnjeg ekonomskog giganta.
Posljednja berba soli bila je 2013., nakon čega su radnici ostali bez posla.. ptice bez utočišta. Prestankom proizvodnje soli, započeo je proces ubrzanog propadanja solanskih bazena i kanala, a sa njima i proces propadanja bogatstva biodiverziteta jedinstvenog za Evropu“, piše u saopštenju.
Bonus video:
