Skoro četiri sata na pristupnom putu na Skrbuši juče je proteklo na ivici sukoba između grupe vlasnika imanja u selu Rečine, koji se protive gradnji male hidroelektrane (mHE) na Rečinskoj rijeci, i njihovih komšija koji odobravaju taj projekat.
Obje grupe za juče su zakazale skupove u devet, odnosno 13 sati. Na prvom je trebalo da predstavnicima koncesionara, firme “Hydro logistics“, javnosti i mještanima predoče svoje namjere oko “obavezujuće donacije za selo“. Međutim, neposredno prije početka tog okupljanja, Rečinjani koji već nekoliko dana brane nastavak radova blokirali su pristupni put. Uz podršku ekoloških aktivista, predstavnicima koncesionara i firmi koja izvode radove nijesu dozvoljavali da do gradilišta prođu ni pješke.
Na mjestu blokade bilo je prisutno i nekoliko službenika kolašinske policije, koji su došli u dva vozila. Međutim, nakon izvjesnog vremena, oni su prisutne obavijestili da “u trenutnoj problematici nema osnova za postupanje policije“.
“Nemamo ovlaštenja da se uključujemo i ne želimo da se uključujemo u ovu problematiku. Želim da vas upozorim da ukoliko neko naruši javni red i mir, bez obzira ko je, biće prema njemu postupljeno u skladu sa našim ovlašćenjima. Moje kolege i ja se sada povlačimo, a kako ćete vi riješiti ovaj problem - to je na vama“, kazao je okupljenima službenik OB Kolašin Dragoljub Živković.
A Rečinjani, podijeljeni u dvije grupe, ekološki aktivisti i predstavnici koncesionara, pokušali su da rješavaju problem, prvo razgovorom, a kasnije i međusobnim optužbama, svađom, pa opet razgovorom...
Poslije nekoliko sati, izvršni direktor firme “Hydro Logistics” Slaven Burzanović sa nekolicionom Rečinjana povukao se sa mjesta blokade da razgovoraju.
Dogovorili su, kako je kazao mještanin Vasilije Ivanović, obustavljanje radova na mjesec, a mještani koji protestuju obećali su prekid blokade, uz obećanje da će “nadgledati teren“.
Za to vrijeme trebalo bi, kazao je Ivanović, da se još razgovara sa koncesionarom.
Rečinjani sa obje strane tvrde da su borci za dobro svog sela. Dok oni koji su zaustavili radove na mHE kažu da bez rijeke nema ni sela ni koristi od imanja, njihove komšije smatraju da će asfaltiranjem dijela puta koncesionar vratiti život u selo. Oni podsjećaju da se firma “Hydro logistics” obavezala i da uredi i proširi više od četiri kilometra makadamskog puta, te da sanira takozvanu “krivnu smrti” u mjestu Galerija, koja je bila fatalna za dvoje Kolašinaca...
S druge strane, ekološki aktivisti i mještani koji protestuju, više puta su ponovili da je korito rijeke devastirano, da će koncesionar ugroziti lokaciju Galerija, koja je stanište medvjeda i nekoliko atraktivnih pećina na toj lokaciji. Zahtijevaju i da na teren dođu inspekcije kako bi utvrdile “devastaciju eko-sistema”.
Njihov komšija, stočar Ratko Pejić, međutim, smatra da selo nikad nije dobilo veću donaciju od one koju nudi koncesionar. On kaže da će u cijevi ići samo petina vode, da je koncesionar obećao poribljavanje rijeke...
“Rečine su bile jedno od najbogatijih sela u kolašinskom srezu, a ljudi su otišli upravo zbog loših puteva. Preko 30 godina svi su iznosili iz ovog sela, koncesionari šuma su iznijeli 8.000 kubika drveta, a ja se sada pitam gdje su bili ovi ljudi kad su sječene šume“, kazao je Pejić.
Lekso Rakočević, takođe jedan od onih koji pristaje na gradnju mHE, prezentovao je novinarima dio dokumentacije prema kojem su se mještani Rečina više puta obraćali državi i opštini s zahtjevom da im popravi put. Uprkos tome, kaže on, niko nikad nije ništa uradio.
Burzanović i dio Rečinjana zamjerali su što “njihovu rijeku“ brane aktivisti NVO i insistirali više puta da se o tome dogovaraju samo mještani, odnosno vlasnici imanja.
Ekoliški aktivista Denis Mekić kazao je da su građani nosioci suvereniteta i da brane “najveću svetinju - prirodu“.
Aleksandar Perović iz Ekološkog pokreta “Ozon” tvrdi da se još jednom pokazalo kako su mHE “projekti koji prave društvene podjele“.
“Ti projekti donose lošu energiju, ljudi nijesu različita mišljenja mogli da sučele prije nego što su date koncesije, već sada kad je sve završeno. Mhe su projekti koji izazivaju ekocid, uništavaju riječni i sve povezane eko-sisteme, prave trajnu ekološku i veliku ekonomsku štetu, koja je mnogo veća od koncesionih naknada koje investitor plaća lokalnim zajednicama, i nemoguće je staviti u isti kontekst štetu i korist“.
Ljudi, objašnjava on, treba da shvate da rijeka nije privatna svojina, te da svaki građanin Crne Gore može da stane u zaštitu bilo koje rijeke u državi.
U Kraljskim Barama ne odustaju
Mještani Kraljskih Bara i juče su protestvali, kao i svake nedjelje od sredina jula. Oni su tada zaustavili radove na mHE na vodotocima Čestogaz, Ljubaštica i Crnja. Ponovili su zahtjev da nastavka radova nema i da ne daju “ni kap“ svojih rijeka. Nakon protesta, pridružili su se Rečinjanima na Skrbuši.
Poslanik Demokrata Vladimir Martinović kazao je mještanima na oba protesta da se od nove vlasti očekuje da dosljedno sprovede reforme koje od njih traži Evropska unija.
“Poglavlja koja su ključna u procesu integrisanja naše države u društvu evropskih naroda su 23 i 24, a takođe i Poglavlje 27 koje se tiče zaštite životne sredine. Dakle, neko mora odgovarati za sve dozvole i dokumentaciju koju je izdao investitorima širom Crne Gore koji su devastirali našu prirodu, šume i rijeke. Moram naglasiti da se u Barama Kraljskim ne brani samo Ljubaštica, Crnja i Čestogaz, kao na Skrbuši rijeka Skrbuša. Već su sve te rijeke glavne pritoke naše Suze Evrope, naše Tare. Tako da je sve ovo zapravo odbrana rijeke Tare koju svi zajedno branimo i koju ćemo u to sam siguran odbraniti”.
Bonus video:
