Kada se konstituišu nadležni skupštinski odbori, odmah će biti odlučeno da li će se sprovesti drugi krug glasanja za izbor vrhovnog državnog tužioca i četiri člana Sudskog savjeta ili će, ipak, izbor za ta ključna mjesta u pravosuđu morati da sačeka nove konkurse.
To je “Vijestima” odgovoreno iz kabineta predsjednika Skupštine Alekse Bečića.
Iz državnog parlamenta podsjetili su da nije sproveden drugi krug glasanja u kojem Skupština, saglasno amandmanu IV na Ustav Crne Gore, tropetinskom većinom glasova svih poslanika bira vrhovnog državnog tužioca i članove Sudskog savjeta.
Konstatovali su da takva situacija, kada je u pitanju izbor kandidata na određene javne funkcije, do sada nije zabilježena u našem parlamentu: “Kao i da u pogledu načina razrješenja takve situacije u našem pravnom sistemu postoji pravna praznina”.
“Iako smo čuli u javnosti različita mišljenja u odnosu na dilemu koja postoji, bez obzira na okolnost da su prvi krug glasanja sproveli poslanici prethodnog saziva, preovladava mišljenje da bi tekući saziv trebao da sprovede drugi krug glasanja za izbor predloženih kandidata, ali bi vjerovatno najcjelishodnije bilo da mišljenje da li je potrebno ili ne, odmah nakon konstituisanja daju nadležni skupštinski odbori”, piše u odgovoru iz kabineta Skupštine.
Gotovo godinu trajao je postupak konkursa za izbor VDT-a, a kandidatkinja Tužilačkog savjeta - specijalna tužiteljka Lidija Vukčević na glasanju 25. juna nije imala 2/3 glasova poslanika, tako da je taj izbor ostao da se riješi u političkoj kompoziciji novog saziva Skupštine.
Ukoliko dođe do 2. kruga, poslanici će glasati za obje prijavljene kandidatkinje na konkurs Tužilačkog savjeta - tužiteljku Vukčević, ali i Danijelu Marković. Ni nakon dvije godine, konkurs za izbor četvoro uglednih pravnika za sastav Sudskog savjeta na plenumu 30. jula nije prošao - predloženi kandidati Gavrilo Čabarkapa, Ibrahim Husejnović, Lidija Kovačević i Ljubinka Popović Kustudić nijesu dobili potrebnu dvotrećinsku većinu glasova.
Ako se bude nastavilo glasanje po ovim konkursima za izbor VDT-a, ali i članova Sudskog savjeta, biće potrebno 2/5 odnosno 49 glasova poslanika...
“Javnosti je poznato da prethodni saziv nije okončao postupak po dostavljenim predlozima nadležnih organa za izbor vrhovnog državnog tužioca i izbor četiri člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika. Za ostvarivanje strateških ciljeva reforme pravosuđa od vitalnog je značaja da se obezbijedi nesmetan rad sudske vlasti. Jer sudstvo je institucija od najveće vrijednosti u svakom društvu. Kvalifikovane većine upravo imaju za cilj postojanje širokog konsenzusa u skupštini, jer zahtijevaju da većina postigne konsenzus sa manjinom. Vjerujem da će do tog konsenzusa u našem parlamentu, u cilju obezbjeđivanja razvoja nezavisnog pravosuđa - neminovno doći. Uostalom, niti jedna država ne može napredovati prema zajednici evropskih država u drugim oblastima, ako nema napretka u oblasti pravosuđa i vladavine prava. Zato je pregovarački proces otpočeo i biće zatvoren poglavljem 23 i 24, koji se odnose na temeljna prava, reformu sudstva i vladavinu zakona”, odgovorili su iz kabineta šefa parlamenta, u kojem je naglašeno da će Brisel stalno tražiti konkretne rezultate u borbi protiv korupcije i kriminala i najviše standarde u postupanju tužilaštva, policije, pravosuđa.
“Rezultat na kraju tog puta mora biti sudstvo, kao garant primjene zakona na nepristrasan, pravičan i efikasan način. U tom procesu ovaj parlament će imati izuzetno značajnu obavezu”, smatraju u kabinetu.
Brzina vodi u greške
Istraživačica javnih politika Instituta alternativa Dina Bajramspahić, kazala je “Vijestima” da bi nova vlast mogla da pogriješi ukoliko bude bude brzala i pokušavala “da probleme u pravosuđu riješi velikim potresima i ad hok zaokretima”.
“Pred novom vlašću je rizik da kadrove bliske odlazećoj vlasti zamijeni kadrovima bliskim sebi. Ukoliko bi se to desilo, bila bi protraćena ozbiljna šansa za stvaranje nezavisnog pravosuđa. Mora se postići to da kada jednog dana novi Sudski i Tužilački savjet budu zaokruženi, ocjena ne bude da su sada pod političkim uticajem nove vladajuće garniture”, kazala je ona.
Bajramspahić je naglasila da su godinama branili zahtjevna Ustavna rješenja, koja su sprečavala samovolju i jednostranost...
“Suludo bi bilo da svaka nova vlast, svakih četiri godine, formira i rasformira čitav pravosudni sistem. Zato i danas smatramo da su dvotrećinska odnosno tropetinska većina jedini način da se svaka vlast natjera na ozbiljnost i primora da predloži dobra kadrovska rješenja, koja su prihvatljiva širem krugu predstavnika građana. Dogovor jeste ključ za profesionalizaciju. Reforma pravosuđa mora da ostane takva da prevazilazi svaku političku struju. Moramo da sagledamo realno da ni smjene vlasti neće brzo i lako da izliječe političke elite od partitokratskih navika i potrebe da nagrađuju svoje partijske kadrove visokim pozicijama. Ustav ih zato primorava da predlažu Skupštini imena, kojima se nema šta prigovoriti”, navela je istraživačica u Institutu alternativa.
Ona tvrdi da se mora kreirati javni pritisak na novu opoziciju da ne bude tvrdoglava već da u interesu javnosti odblokiraju pravosuđe.
“To je opšti javni interes i važno je za svakog građanina i građanku, uključujući njihove pristalice. Mislim da je taj nivo zrelosti nužan i zato moguć. Svi poslanici, i parlamentarne većine i parlamentarne manjine, plaćeni su novcem građana da riješe ove probleme i treba ih uporno i uporno pozivati na odgovornost. Pravosuđe nije samo problem vlasti nego društveno pitanje od opšteg značaja, goruće pitanje i sve partije moraju da ulože napor da to riješe. Nova vlast treba da uspostavi dijalog u Skupštini na ovu temu što prije, da napravi ozbiljnu platformu, ponudi kompetentne ljude i da kreira ambijent u kojem će biti vrlo neprijatno držati Crnu Goru blokiranu u pregovorima”.
IA: Zasićenje, bezidejnost i nedostatak energije u pravosuđu
Za Institut alternativa dobra je vijest, kako kažu, najava odlaska predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, ali i drugih čelnika u pravosuđu.
“Najbolje se vidi po zastoju u pregovorima da je u pravosuđu došlo do zasićenja, bezidejnosti, nedostatka energije i elana da se procesi povuku naprijed a imaju tu odgovornost. Nije bilo uopšte reakcije iz Sudskog i Tužilačkog savjeta na to da je u izvještaju Evropske komisije poglavlje 23 ocijenjeno bitno lošije nego poglavlje 24, koje se recimo tiče organizovanog kriminala. Mislim da ovaj prelazni period treba da iskoriste svi koji su na bilo koji način kompromitovani da se povuku, bilo da se radi o sramnim pravnim tumačenjima da je dva i tri isto, bilo da se radi o ozbiljnijim kršenjima etike, zakona i nanošenja štete pravdi. To bi bio važan doprinos promjenama nabolje”, ocijenila je Bajramspahić.
Ona ne mstra da će vaukuum, koji bi nastao odlivom kadrova iz pravosuđa, da izazove neke veće poremećaje jer već nekoliko godina pravosuđe funkcioniše u vanrednom stanju i sa v.d. funkcijama.
Bonus video:
