Socijaldemokratska partija poziva predsjednika Socijalnog savjeta i ministra rada i socijalnog staranja gospodina Kemala Purišića da zakaže sjednicu Savjeta na kojoj bi se raspravljalo o inicijativi za povećanje minimalne zarade, saopštio je član Predsjedništva SDP-a Bojan Zeković.
"Podsjećamo da se razmatranje inicijative, koja predviđa da minimalna zarada iznosi 50% prosječne zarade, odlaže još od jula mjeseca i da je na poslednjoj sjednici Savjeta dogovoreno da će biti razmatrana najkasnije do kraja decembra uz prisustvo ministra finansija, ali taj dogovor nije ispoštovan. Umjesto uvećanja minimalne zarade 2018. godina je počela sa uvećanjem PDV-a, uvećanjem akciza, uvećanje cijena električne energije, uvećanjem cijene goriva, što je za posljedicu imalo rast cijena proizvoda i troškova prevoza. Kada se u jednoj zemlji istovremeno povećaju porez, cijena električne energije i cijena goriva, to znači neminovan rast cijena gotovo svih proizvoda i snažno slabljenje kupovne moći građana", rekao je Zeković.
On u saopštenju navodi da je u povlašćenom položaju krupni kapital - "tzv. “biznis elita” kojoj je omogućeno da Državu zakine za 700 miliona eura poreza, dok se fiskalna stabilnost obezbjeđuje konstantnim udarima na standard građana sa najnižim primanjima - Vlada uzima od najsiromašnijih da bi dala najbogatijima."
"Podsjećamo da bi uvećanje minimalne zarade imalo višestruke pozitivne efekte za zaposlene, ali i za državu i poslodavce koji poštuju zakone:
- Zaposleni koji imaju zaradu manju od 50% prosječne imali bi veća primanja, dok bi oni zaposleni čija je zarada iznad 193 eura, ali im poslodavac ne uplaćuje doprinose na cijeli iznos ostvarili zakonsko pravo na doprinose na uvećani iznos i time ostvarili pravo na veću penziju
- Država i državni fondovi bi ostvarili višemilionske prihode po osnovu uvećanja poreza, prireza i doprinosa na obavezno penzijsko i zdravstveno osiguranje
- Poslodavci koji poštuju zakonske obaveze i osiguravaju radnike na stvarne iznose zarada imali bi bolju situaciju na tržištu jer bi njihova nelojalna konkurencija tzv. “biznis elita”, u vidu onih poslodavaca koji konkurentnost i ekstraprofit ostvaruju zakidanjem zaposlenih i države, bila primorana da izmiruje zakonske obaveze prema zaposlenima i Državi.
Države u regionu u kojima je prosječna zarada manja nego u Crnoj Gori ovih dana povećavaju minimalnu zaradu na 50% prosječne zarade, pa tako u Srbiji prosječna zarada iznosi oko 210 eura, u Hrvatskoj oko 350 eura, a u Crnoj Gori 193 eura i naša Vlada nastavlja sa politikom koja vodi daljem socijalnom raslojavanju građana protivno Ustavu koji u članu 1 Crnu Goru definiše i kao državu socijalne pravde", zaključio je Zeković.
Bonus video:
