Moj izbor je da najbolje što mogu učestvujem u izgradnji boljeg, pravednijeg, meritokratskog društva, sekularnog, ali sa kapacitetom da poštujem vjerska osjećanja svih svojih građana.
To je saopštila kandidatkinja za ministarku prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić reagujući na na navode direktorice Akcije za ljudska prava Tee Gorjanc Prelević.
Gorjanc Prelević je ranije danas navela da su stavovi, koje je Bratić pozvana da objasni po svojoj prirodi "diskvalifikacija za članstvo u vladi države koja je demokratska, multietnička, na putu za EU".
Reagovanje Bratić prenosi integralno
"Nenadano sam postala neću reći "žrtva" (ne volim tu riječ i ne želim da je ponavljam zbog sebe i drugih žena jer mi je stalo da se žene u Crnoj Gori ne percipiraju tako niti da ih iko tako percipira) veoma intenzivne medijske anti-kampanje.
Vijesti su (na portalu) prilično korektno dopunile moju izjavu vezano za fotografije i objave na mom ličnom FB profilu. Ipak na istom portalu objavljen i tekst gđe Gorjanc Prelević sa pitanjima na koja sam već odgovorila, no možda ne i dovoljno jasno. To ću učiniti ovom prilikom.
Radi se o dvije sporne objave. Jedna je rezultat revolta tekstom kolumniste Dežulovića koji je objavljen nakon što je izglasan sporni Zakon o slobodi vjeroispovijesti. Njegove riječi o "svetosavskom zapišavanju teritorije", o "sj...u" manastira Ostrog su me dubuko pogodile kao vjernika i reagovala sam afektivno, rječnikom neprimjerenim javnom diskursu. To ne mijenja moj stav o tekstu gospodina Dežulovića za koji mislim da je napisan neprimjereno i u neprimjerenom trenutku. Dodatni razlog za revolt i preoštre riječi je taj što sam kolumne Borisa Dežulovića čitala sa velikim zadovoljstvom i o njemu stekla sasvim drugačiji utisak, baš zbog stavova koje je devedesetih iznosio o ljudima nehrvatske nacionalnosti na teritoriji Hrvatske. Doživljavala sam ga kao istinskog borca za ljudska prava i antifašistu. Ovom prilikom, smatram, nije bio na strani ljudskih sloboda i prava.
Druga je moja "četnička slika". Objavljujući tipično "ženski" selfi pred ogledalom u holu hotela gdje se održavao jedan okrugli sto pokušala sam da objasnim besmislenost prozivki na nekim portalima poput CDM-a. "Žensko kao žensko i kad je četnik" je očigledno ironična objava koja se odnosi na, ponoviću, besmislenost takvih kvalifikacija i podjela danas, podjela kojim nas režim iznova i iznova okreće jedne protiv drugih u zemlji koja, ekonomski i socijalno devastirana, mora da se okrene budućnosti umjesto da tapkamo u mjestu i radimo upravo ono što gubitnici izbora žele – gubimo dragocjeno vrijeme.
Osvrnuću se i na sintagmu "srpski nacionalista". Termin nacionalista može da se tumači različito; jedno od validnih tumačenja kojeg se i ja držim definišići sebe tako jeste – onaj/ona koji voli svoj narod. Šovinista je već nešto sasvim drugo. Ljude drugih nacionalnosti, vjerskih i bilo kojih drugih opredjeljenja ne smatram ni na koji način inferiornim u odnosu na srpski narod, kojem, s ponosom, pripadam.
Nije to sada naročito važno – jer smatram da su četnici i partizani, zelenaši i bjelaši, komunistička i monarhistička ideologija, 1941, čak i 1991. ono čime treba da se bave istoriografi – ali ću reći da je cijela moja porodica po očevoj i majčinoj liniji bila dio partizanskog pokreta. To je bio njihov izbor tada, u tim okolnostima i moje je da to poštujem. Srećom, preda mnom se takav izbor ne postavlja i nadam se da se nikada više na ovim prostorima neće ponoviti slični sukobi.
Moj izbor je da kako najbolje mogu učestvujem u izgradnji boljeg, pravednijeg, meritokratskog društva, sekularnog, ali sa kapacitetom da poštuje vjerska osjećanja svih svojih građana.
To društvo će tražiti marljive, odgovorne, vrijedne ljude jer treba popraviti posljedice trodecenijskog nemara i nanošenja štete. A jedino što je važno da ti ljudi imaju jeste integritet. Njihovo vjersko, nacionalno, seksualno i ina opredjeljenja su lična i samo lična stvar i ne treba da budu prepreka saradnji sa drugačijima ili napredovanju.
Složićemo se da do sada nije bilo tako i da je postojala diskriminacija po raznim osnovama. Potrudimo se da u budućnosti živimo bolje. Da živimo zajedno moramo. I hoćemo. Jednoumlje i bezumlje su jako blizu. Napravimo od naših razlika naše bogatsvo, bilo da su personalne ili dio neke kulturne ili druge zajednice", navodi se u reagovanju Bratić.
Navela je da se ovim povodom više neće oglašavati.
Povezani članci
Bonus video:
