Iz Akcije za ljudska prava (HRA) pohvalili su Tužilački savjet jer je odlučio da zakon tumači reformski i da poništenjem oglasa za izbor rukovodilaca u 11 tužilaštva, spriječi prekomjernu koncentraciju ovlašćenja u pravosuđu.
Oni su, međutim, konstatovali da se ne može zanemariti činjenica da je za takvu odluku i konačan zajednički stav Savjeta bilo potrebno više od godinu: “Za to je teško teško naći opravdanje”, rekla je “Vijestima” pravna savjetnica u HRA Marija Vesković.
Krajem novembra prošle godine, na sjednicama Tužilačkog savjeta tokom ocjene rada kandidata za rukovodioce osnovnih i viših tužilaštava, jasno je nagoviješteno da će teško dopustiti mogućnost da neki šefovi koriste dva ili više mandata, suprotno zakonu.
Jedno od pitanja koje su članovi Tužilačkog savjeta tada postavljali kandidatima bilo je i - šta misle o mogućnosti da dobiju treći ili čak i četvrti mandat na rukovodećem mjestu, iako Zakon o tužilaštvu predviđa da se ta pozicija može pokrivati samo dva puta.
Kandidature na javne konkurse za 11 rukovodećih mjesta unutar tužilačke organizacije tada su dostavili isključivo tužioci koji su već ispunili zakonske limite od dva, a neki čak i od tri mandata na šefovskim pozicijama.
Zbog zajedničkog stava TS-a da nema višestrukih mandata, konkurs je poništen i uskoro bi trebalo da se raspiše novi kako bi se dala mogućnost i još nekim tužiocima da napreduju u zatvorenoj šemi tužilačke organizacije, ali i da se konačno izađe iz v. d. stanja najvećeg broja tužilačkih ispostava.
“Sada je potrebno da Tužilački savjet u što kraćem roku preduzme aktivnosti u cilju raspisivanja oglasa za pozicije rukovodilaca kako bi osnovna državna tužilaštva nakon više od godinu izašla iz v. d. stanja”, navela je ona.
Stav Tužilačkog savjet potpuno je drugačiji od njihovih kolega iz Sudskog savjeta koji su u ljeto 2019. godine, pravnim vratolomijama dozvolili 3. mandat predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici, a predsjedniku Osnovnog suda u Kotoru Branku Vučkoviću, svojevrsnom rekorderu, da osam puta bude na rukovodećoj poziciji u tom sudu.
Mogu li da ne poštuju zakon
U HRA, ipak, imaju zamjerku na tumačenje Tužilačkog savjeta oko uslova za odlazak u starosnu penziju i prestanak tužilačke funkcije mnogima koji su ispunili limit, jer je ljetos stupio na snagu Zakon o izmjena zakona PIO.
“Smatramo da je tačno da odredbe Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO) nijesu imperativne - one omogućavaju zaposlenima da ranije odu u penziju ako to žele, međutim, Zakon o državnom tužilaštvu je izričit na isti način kao što je to i Ustav za sudije - ‘državnom tužiocu prestaje funkcija ispunjenjem uslova za starosnu penziju’. Dakle, prestanak tužilačke funkcije je nastupio samim ispunjenjem uslova za starosnu penziju, koji su jasno propisani novim Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju i tu ne može biti ništa sporno. Kada neki državni tužilac ili rukovodilac ispuni uslove za starosnu penziju, tada je rukovodilac ili sjednica Vrhovnog državnog tužilaštva u obavezi da odmah obavijesti Tužilački savjet, koji tada konstatuje prestanak funkcije”, naglasila je Veskovićeva.
Tužilački savjet donio je odluku u slučaju tužiteljke iz Herceg Novog Nade Pavlović - da joj nije prestala funkcija jer nijesu ispunjeni uslovi, iako je napunila 64 godina starosti. Obrazložili su da je za nosioce pravosudne funkcije donijet diskriminatorski član 17 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju i da za njih to nije imperativan uslov za odlazak u starosnu penziju - 66 (muškarci), odnosno 64 godine žene...
Tužilački savjet nije objelodanio ko je sve i da li je još neko od rukovodilaca tužilaštva obavijestio to tijelo da su neki tužioci ispunili zakonske norme za odlazak u starosnu penziju jer je ljetos donijet novi zakon.
Iz HRA, koja prati rad Tužilačkog savjeta i Sudskog savjeta, tvrde da ta dva tijela nisu ovlašćena da zakon samovlasno stavljaju van snage kao neustavan, već to može da učini samo Ustavni sud, odnosno, Skupština.
“Oba savjeta su bila dužna da donesu odluke u skladu sa zakonom, koje je onda Ustavni sud eventualno mogao staviti van snage. Radi se o ozbiljnoj situaciji jer se radi o javnim ovlašćenjima da se ozbiljno utiče na ljudske živote s pozicije državnih tužilaca i sudija”, navela je Veskovićeva.
U tužilaštvu postoji više državnih tužilaca koji su ispunili uslove za odlazak u penziju po novom Zakonu o PIO.
“Rukovodioci tužilaštava u kojima su zaposleni tužioci koji imaju norme za starosnu penziju, bili su dužni da o svima njima obavijeste Tužilački savjet. Jedan od takvih državnih tužilaca je Ivica Stanković, vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca i predsjednik Tužilačkog savjeta”, navela je ona.
Bonus video:
