Oblast temeljnih prava osoba sa invalidetom (OSI) pokazuje, ne samo napredak u dostizanju evropskih vrijednosti, nego odgovornost društva da se bavi izuzetno senzitivnom i bitnom oblašću, ocijenio je ministar evropskih poslova Aleksandar Andrija Pejović. On je na panel debati „Temeljna prava i OSI“, koju su organizovali resorno ministarstvo i Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) istakao da to nije samo tematika poglavlja 23. već i da prava OSI dotiču poglavlja 14. pravne tekovine, što je skoro polovina ukupnog pregovračkog korpusa. Govoreći o zakonodavnom i strategijskom okviru, Pejović je kazao da je Analizom usklađanosti zakonodavstva u Crnoj Gori ustanovljeno da je od aliziranih 59 zakona, njih 34 dobilo preporuku da se dodatno uskladi sa pravima OSI. „Na osnovu te Analize je urađena Strategija za zaštitu OSI od diskriminacije, sa dvogodišnjim akcionim planom“, naveo je Pejović. On je izdvojio Startegiju za socijalnu integraciju OSI 2016-2020 i tri zakona ključna za unapređenje te oblasti, Zakon o povlasticama na putovanje OSI, Zakon o obrazovanju i vaspitanju djece sa posebnim obrazovnim potrebama i Zakon o zabrani diskriminacije. Pejović je ukazao da je ove godine Zavod za zapošljavanje potrošio oko 730 hiljada eura na subvencije zarade, skoro 50 hiljada za prilagođavanje radnih mjesta i uslova rada, i oko 65 hiljada eura za učešće u finansiranju ličnih troškova aistenta u radu. Prema njegovim riječima, na planu uključivanja OSI u mjere aktivne politike zapošljavanja, 216 poslodavaca je ostvarilo pravo na subvenciju zarade za 324 zaposlena, od čega su 142 žene. Pejović je ukazao da je na određeno vrijeme zaposleno 118 OSI, a na neodređeno 207. „U proteklom periodu je rađeno na obrazovanju, formirane su mreže za podršku u inkluzivnom, opštem srednjem obrazovanju , a urađena je i podjsla ekspozitura resornih centara“, naveo je ministar. Govoreći o prilagođavanju objekata u javnoj upotrebi za pristup i kretanje OSI, Pejović je rekao da je su prošle godine tri objekta završena , i da su nastavljeni su radovi na domovima zdravlja i bolnicama u Nikšiću i Beranama. „Bitno je da postoji kontinuitet u ovom radu i da možemo reći da Crna Gora svake godine dobija sve više ustanova koje su pristune za OSI“, istakao je Pejović. On je kazao da oblast temeljnih prava OSI pokazuje ne samo napredak u dostizanju evropskih vrijednosti, nego odgvornost društva. „Ovdje se najviše vidi koliko je jedno društvo sazrelo i civilizaicjski postalo odgovorno da se pozabavi izuzetno senzitivnom i bitnom oblašću“, ocijenio je Pejović. Ministar za ljudska i manjinska prava, Mehmed Zenka, kazao je da je Crna Gora napredovala u oblasti prava OSI u odnosu na prethodnih pet godina, ali da je potrebno još rada kako bi se postigao konačan cilj. „Svjesni smo da se ništa ne može ostvariti preko noći, ali ipak vjerujemo u to“, rekao je Zenka. On je poručio da je u oblasti temeljnih prava OSI potreban rad svih institucija na lokalnom i državnom nivou. Izvršan direktorica UMHCG, Aleksandra Pavićević, kazala je da ovu godinu završavaju zadovoljni jer se bilježi veći broj studenata sa invaliditetom na univerzitetima u Crnoj Gori, ali nezadovoljni što su uslovi visokog pobrazovanja i dalje na niskom nivou. „Ovo se prevenstveno odnosi na nedostatak servisa podrške i nepoštovanja zakona o autorskim pravima u djelu obezbjeđivanja literature, neposotjanje servisa gestovnog tumačenja, nemogućnost izučavanmaj Brajevog pisma ni nepristupačnos najvećeg broja škola i fakulteta“, objasnila je Pavićević. Ona je kazala da Ministarstvo prosvjete ove godine prvi put nije odgovorilo na inicijative UMHCG povodm smještaja OSI u studentskim domovima i obezbjeđivanja studentskih kredita. Prema riječima Pavićević, na nejednake uslove studenata OSI ukazala i Evropska komisija u izvještaju o napretku. „Da li neko, u bilo kojoj grani vlasti, može reći da trebamo biti zadovoljni što i dalje govorimo o pojedinačnim inicijativama za prilagođavanje objekata, a ne o sistemskom pristupu rješavanja ovih pitanja“, navela je Pavićević. Kako je dodala, Komitet Ujedinjenih nacija za prava OSI zabrinut je što Crna Gora nema sveopbuhvatan plan pristupačnosti, koji će osim zgrada obuhvatiti pristupačnost informacija, usluga i saobraćaja. „Smatramo da bi zbog ovog trebala biti zabrinuta i država Crna Gora“, rekla je Pavićević. Ona je kazala da su u UHMCG do novembra pružili pravne savjete za 108 OSI, najčešće zbog kršenja prava iz oblasti socijalne zaštite i obaveznog zdravstvenog osiguranja. „Ako više od pola godine pokrećemo inicijative da se jedan lijek, od kojeg zavisi život korisnika naših usluga, obezbijedi i stavi na listu ljekova i to se i dalje ne člini, onda ne možemo govoriti o vladavini prava“, rekla je Pavićević dodajući da je pravo na život osnovno ljudsko pravo na koje država mora brinuti. On je kazala da očekuje da se u narednom periodu sa aspekta pregovaračkog procesa neće zaboraviti temeljna prava koja se, kako je navela, često stavljaju po strani.
Bonus video:
