Karcinomi su u velikom broju slučajeva karcinomi izlječivi ukoliko se otkriju na vrijeme, a 30 do 40 odsto slučajeva obolijevanja od karcinoma može se spriječiti uticajem na faktore rizika, kazala je direktorica Instituta za Onkologiju Kliničkog centra Crne Gore Sanja Lekić, poručujući da je važno prevazići stigmu koja postoji prema oboljelima.
Lekić je, povodom 4. februara - Svjetskog dana borbe protiv karcinoma, kazala da su, prema procjeni Globocana, u Crnoj Gori prošle godine otkrivena 3.184 slučaja malignih bolesti, a da je bilo 1.756 smrtnih ishoda.
„Vrlo smo oprezni kada dajemo podatke, jer shvatamo da se dio pacijenata u 2020. godini, možda, nije javio kada je osjetio prve simptome i da će nam se ti pacijenti, vrlo vjerovatno, javiti u odmakloj fazi bolesti u toku ove godine“, rekla je Lekić u intervjuu za PR Centar.
Pojasnila je da se dio pacijenata nije javljao ljekarima zbog straha od zaraze koronavirusom dolaskom u zdravstvenu ustanovu.
„Jadan dio pacijenata je, možda, zanemario tegobe i čekao bolje vrijeme za javljanje ljekaru. Mi u Institutu za onkologiju, od početka pandemije, nismo obustavljali rad. Za pacijente koji su već bili u procesu liječenja, redovno smo obavljali preglede. Za pacijente koji su bili na režimima redovnih kontrola tromjesečnih, polugodišnjih i godišnjih, dio kontrola smo odlagali, ali uz prethodnu konsultaciju sa samim pacijentom ili njegovim izabranim doktorom“, objasnila je Lekić.
Ono što je primjetno je da je, kako je kazala, na nekim konzilijumima krajem godine registovan manji broj pacijenata nego obično.
„To je slučaj na ginekologiji, ORL regiji, na konzilijumu za dojku. Od samog početka epidemije onkolozi su isticali da ćemo, poslije određenog vremena, doći u situaciju da će nam se pacijenti javljati u odmaklom stadijumu bolesti i i predviđaju da će takav priliv pacijenata biti i za 50 odsto veći nego što je uobičajeno“, rekla je Lekić.
Istakla je da se 30 do 40 odsto malignih bolesti može spriječiti, ili otkriti u ranoj fazi kada su izlječive.
„Cijela onkološka zajednica na globalalnom nivou ima cilj da utičena prevenciju malignih bolesti i na rano otkrivanje. Osim ta dva, onkološka zajednica ima još dva važna cilja, a to je da svi pacijenti kojima je bolest otkrivena u odmakloj fazi imaju jednake šanse za liječenje novim ciljanim biološkim terapijama i da pacijenti koji su u završnoj fazi bolesti imaju adekvatnu palijativnu njegu gdje god da se u svijetu nalaze“, navela je Lekić.
Onkološka zajednica i povodom 4. februara potencira da se podigne svijest o malignim bolestima i da se prevaziđe stigma koja postoji prema oboljelima.
„Priča o malignim bolestima ne treba da bude tabu tema. Tri najčešće maligne bolesti kod žena, karcinom pluća, dojke i grlića materice su preventabilne. To su maligne bolesti koje sa određenim postupcima primarne prevencije mogu spriječiti, ili postupcima sekundarne prevencije otkriti u ranoj fazi. Za karcinom grlića materice i dojke i u svijetu i kod nas postoji skrining program, a za karcinom pluća glavni faktor rizika je pušenje“, rekla je Lekić.
Kod muškaraca su najčešći karcinomi pluća, debelog crijeva i prostate koji se javlja u starijoj životnoj dobi.
Pet glavnih faktora rizika malignih bolesti na koje se može uticati suprekomjerna tjelesna težina, nedostatak fizičke aktivnosti, pušenje, neadekvatna ishrana i konzumiranje alkohola.
„To je pet opštih faktora rizika. Za određene tumore znamo da postoje specifični faktori rizika, kao što je izlaganje UV zracima za melanom, HPV virus za karcinom grlića materice, ili grla. Znamo i da su neki virusi iz grupe hepatitis virusa takođe odgovorni za nastanak određenih karcinoma jetre“, pojasnila je Lekić.
Zbog svega navedenog veoma je važno, kako je rekla, od djetinjstva učiti zdrave stilove života.
U Crnoj Gori i dalje postoji stigma prema oboljelima od malignih bolesti i na te pacijente se često gleda kao na one koji su osuđeni na smrt.
„Mi onkolozi, treba da na jasan i konkretan način kažemo da se onkološke bolesti mogu otkriti u ranoj fazi, da se mogu adekvatno liječiti ako se na vrijeme otkriju i da oni koji su se razboljeli nisu krivi za to što im se desilo“, jasna je Lekić.
Prvo pitanje koje pacijent bolestan od maligne bolesti postavlja sebi je „šta sam pogrešno uradio da mi se ovo dogodi“, a osnovno što ljekar treba da uradi je, kako je rekla, da ga ohrabri.
„Ljekar treba da mu pruži potpunu podršku i poštovanje, da mu pokaže ljubav, da mu ukaže na to da bolest ne bira, da su maligne bolesti druge po učestalosti nakon kardiovaskularnih. On mora znati da nije kriv zbog toga što se razbolio. Ljekar mu mora pomoći da svu unutrašnju snagu fokusira na činjenicu da može da se liječi“, rekla je Lekić.
Povjerenje koje se upostavi između pacijenta i ljekara je, kako je dodala, neraskidivo sve dok traje liječenje.
Kada je došla na Onkologiju doktorka Lekić razmišljala je da li čini pravu stvar. Deset godina kasnije nema sumnju.
„Sa odgovornošću mogu da tvrdim da naši pacijenti, značajno duže i kvalitetnije žive i da za vrijeme liječenja većina njih obavlja uobičajene aktivnosti. Onkolozi izlaze u javnost, ohrabruju pacijente da ispričaju svoje iskustvo. Oni na klinici imaju i psihološku podršku, tako da smo stvorili krug povjerenja i dobrog odnosa gdje pacijenti zaista imaju adekvatnu njegu i poštovanje , kazala je Lekić.
Naglasila je da postoji set opštih simptoma na koje treba obratiti pažnju, a koji mogu da ukažu da se nešto loše dešava u organizmu.
„To su neočekivani gubitak tjelesne težine, gubitak apetita, neobjašnjivo slabljenje organizma, umor, izostanak motivacije. Neki od specifičnih simptoma na koje bi žene trebalo da obrate pažnju su neregularna krvarenja između menstrualnih ciklusa, pojava krvarenja u menopauzi, otvrdlina u dojkama. Kod oba pola to je pojava krvi u stolici, poremećaj u pražnjenju crijeva,pojava kašlja i zamora koji duže traje, kod muškaraca učestalo mokrenje“, rekla je Lekić.
Zdravstveni sistem Crne Gore pruža skrining programe za karcinom debelog crijeva koji postoji od 2013. godine i uključuje žene i muškarce od 50 do 74 godine, skrining program za grlić materice koji je napočetku obuhvatao žene od 30 do 34 godine u Podgorici, a od 2018. godine proširen je na većinu opština i obuhvata žene od 30 do 42 godine.
„Skrining program karcionoma dojke uključuje žene starosti od 50 do 60 godina. Molim naše građane da se adekvatno odazivaju napreventivne preglede, jer upravo činjenica da su pozvani na neki pregled kad nemaju simptome može da bude veoma značajna. Bolest se može otkriti u ranoj fazi fazi kada je izlječiva“, rekla je Lekić.
Svim građanima savjetuje da jednom godišnje naprave opšti pregled kod izabranog ljekara koji uključuje analizu krvi, žene da urade ultrazvuk dojki i ginekološki pregled, a i žene i muškarci ultrazvuk stomaka.
„Moramo da mislimo gdje smo, a mi ipak pripadamo zemljama u razvoju i podaci stručnog svijeta pokazuju da se 60 odsto svih maligniteta upravo otkriva u zemljama u razvoju. A ono što je činjenica je da se većina karcinoma može izliječiti ukoliko se otkrije na vrijeme, a za 50 odsto možemo da smanjimo smrtnost od carcinoma samo ako utičemo na faktore rizika i odazivamo se na preventivne preglede“, istakla je Lekić.
Bonus video:
