Podgorički Osnovni sud riješio je ove godine, do sredine decembra, 1.761 predmet više u odnosu na isti period prošle, saopštio je predsjednik tog suda Zoran Radović i poručio da uslovi za rad sudija nijesu u saglasju sa značajem funkcije koju obavljaju. Evropska komisija (EK) je u radnom dokumentu o trenutnom stanju u poglavljima 23 i 24. navela da broj izvršnih predmeta pred sudovima nastavlja da pada i da je Osnovni sud u Podgorici najviše pogođen zaostatkom predmeta. Radović je kazao da je veliki broja neriješenih izvršenih predmeta, prije svega na osnovu vjerodostojnih isprava, dugogodišnji problem Osnovnog suda i pojasnio da se radi o prinudnoj naplati računa za struju, vodu, odlaganje smeća, održavanje zgrada i slično. "Dešavalo se da se u jednom danu ovom sudu podnese i po 20 hiljada predloga za izvršenje na osnovu vjerodostojne isprave, prije svega od Elektrodistribucije, da bi se prekinuo tok zastarijevanja potraživanja“, rekao je Radović agenciji MINA. Kada su izvršenja na osnovu vjerodostojnih isprava prešla u nadležnost javnih izvršitelja 2014. godine, sudu je, prema riječima Radovića, ostalo neriješeno oko 140 hiljada predmeta ove vrste. "Marljivim i sistematskim radom, velikim angažovanjem izvrsnih sudija, i znatnog broja pripravnika i svih zaposlenih u izvršnom referatu, uspjeli smo da smanjimo broj neriješenih predmeta ove vrste na 10.656 do prvog decembra, što je impozantan rezultat“, istakao je Radović. On je kazao da će, i pored ogromnog priliva predmeta, u ovoj godini biti postignut dobar rezultat, kako u pogledu broja riješenih predmeta, tako i u pogledu kvaliteta rada. "Do 14. decembra ove godine riješeno je 1.761 predmet više u odnosu na isti period pošle godine“, saopštio je Radović i dodao da će do kraja godine broj neriješenih predmeta biti smanjen na ispod deset hiljada. Radović smatra da uslovi za rad sudija u Crnoj Gori, a posebno Osnovnog suda u Podgorici, koji ima najveći broj sudija i predmeta u radu, nijesu u saglasju sa značajem funkcije koju sudije obavljaju, i da ne doprinose ni ugledu Crne Gore. On je saglasan sa mišljenjem predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore Vesnom Medenicom da je plata od oko hiljadu eura, koju primaju sudije Osnovnog suda, nedovoljna za težinu i obim posla koji obavljaju. "Mora se iznaći način da njihov rad bude adekvatno vrednovan, posebno imajući u vidu da sudije svakodnevno na predmetima moraju raditi po više sati radnog vremena, da bi ispoštovali sve procesne rokove i ne bi povrijedili prava stranaka na suđenje u razumnom roku“, poručio je Radović. Radović je kazao da sudije ne bi mogle postići dobre rezultate bez velikog rada savjetnika i ostalih zaposlenih u sudu čije su zarade niske, pa se, tvrdi on, mora naći način i za povećanje njihovih zarada. "Bez toga je teško očekivati da će se ostvariti obaveze iz poglavlja 23. i 24. u pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom, u zadatim rokovima“, naglasio je on. Najveći broj suđenja, kako je naveo Radović, održava se u neuslovnim kancelarijama, sa nedovoljno prostora za sve učesnike u postupku. "Očekuje se da će se u 2019. godini iz fondova Evropske unije izgraditi još jedan sprat zgrade u kojoj se nalazi sud, što će poboljšati uslove rada“, dodao je Radović. Prema njegovim riječima, tehnička opremljenost sudnica je zadovoljavajuća, ali nije ispraćena adekvatnim prostornim kapacitetima. Radović smatra da bi jedino pravo rješenje bilo u izgradnji nove zgrade. "Ali očigledno je da za to nema dovoljno sredstava“. "Potpuna finansijska samostalnost sudova, sa posebnim sudskim budžetom, čiji iznos bi utvrđivao Sudski savjet Crne Gore, put je kojim ćemo morati krenuti u bliskoj budućnosti“, istakao je Radović. Komentarišući navode EK da je uticaj alternativnog rješavanja sporova ostao na niskom nivou, i da je čak i u padu, Radović je naveo da uporedna istraživanja ukazuju da je medijacija u Crnoj Gori razvijenija nego u zemljama regiona. "Međutim, broj predmeta riješenih u postupku medijacije ukazuje da ima znatnog prostora za unapređenje njenog razvoja“, rekao je Radović. Prema njegovim riječima, najveća smetnja medijaciji je tradicionalno shvatanje građana da njihove sporove treba da riješi sud, zatim nedovoljna zainteresovanost advokata kao punomoćnika stranaka u procesu medijacije, a djelimično i nedovoljna vjera sudija u mogućnosti medijacije. "Neophodno je prednosti medijacije što više promovisati putem medija, održavanjem nedjelja medijacije u sudovima, edukacijom medijatora, sudija i advokata“, smatra Radović. On je rekao da se do sada posebno razvijala porodična medijacija, ali da ima prostora za razvoj medijacije u privrednim sporovima. U pravosuđu su, kako je rekao, svjesni činjenice da povjerenje građana u sudstvo, izraženo pojedinim anketama, nije na dovoljno visokom nivou. "U suštini se radi o percepciji građana o radu suda koja često nije objektivno utemeljena. Iste te ankete pokazuju da većina građana koji su se negativno izrazili o radu sudova nijesu imali neposredno iskustvo kao učesnici sudskog postupka“, kazao je Radović. S druge strane, kako je istakao, u sporu pred sudom jedna strana je uvijek gubitnik i njen odnos prema radu suda je dominantno opredijeljen ishodom postupka.
Bonus video:
