Vladina Komisija za stambena pitanja podijelila je sudijama i tužiocima više od pola miliona eura vrijedne stambene kredite, a neki od njih su metar kvadratni stana plaćali samo 41 euro.
To je juče saopštila rukovoditeljka Stručnog tima Vanja Ćalović Marković.
Među onima koji su, prema riječima Ćalović Marković i stanove dobili suprotno Zakonu o održavanju stambenih zgrada, je pet tužilaca Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) i četiri Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT), kao i po četiri sudije Upravnog, Vrhovnog i Ustavnog suda...
Stambeno pitanje uz pomoć Vlade rješavali su i njeni kontrolori - poslanici, ali i direktori agencija i uprava...
Komentarišući slučajeve iz Crne Gore, bivša predsjednica hrvatskog Povjereništva za odlučivanje o sukobu interesa Dalija Orešković kazala je “Vijestima” da ovakva stambena politika ne štiti i ne bori se za javni interes, nego se bori za “politički opstanak na vlasti onih opcija koje su koruptivne i kvarne”.
“Sticanje imovine u vidu nekretnina pod netransparentnim kriterijumima, a u konkrenom slučaju i očito suprotno zakonskim odredbama koji takvu praksu brane, a potom i dobijanje kredita koji teško da se opšte mogu nazvati kreditom, u stvari predstavlja situaciju u kojoj vlast nešto poklanja, što bi se reklo, pod okriljem tame osobama koje bi tu vlast trebalo da kontrolišu”, kazala je ona na pitanje kako komentariše odluku Vlade da dijeli pomoć predstavnicima drugih grana vlasti.
Time se, ističe sadašanja poslanica u hrvatskom Saboru, suzbija vladavina prava i pravna država.
“Zapravo se pravna država poništava. Ona u takvim sistemima ne postoji, a vlast koristi svoju poziciju i poluge moći da na jedan krajnje koruptivan način, zapravo zloupotrebljava sve ono čemu bi trebalo da služi”, kazala je ona.
Stručni tim Nacionalnog savjeta dao je preporuku Savjetu i Vladi da stavi Vladinu odluku van snage dok ne bude usaglašena sa zakonom, a sagovornica “Vijesti” je saglasna da to bi trebalo uraditi.
“I očito će Crnoj Gori trebati dugotrajne i korjenite promjene čitavog državnog sistema i pravosuđa”, kazala je ona, navodeći da Hrvatska još u tome nije uspjela iako je članica Evropske unije.
Ona je navela da i u toj državi imao primjera dodjele stambene pomoći političarima.
Sudski savjet pomagao, ali sudije tražile pomoć Vlade
Od januara 2014. godine, Zakonom je propisano da se “postupak, način i kriterijumi za rješavanje stambenih potreba sudija, državnih tužilaca i sudija Ustavnog suda, utvrđuju aktom Sudskog savjeta, Tužilačkog savjeta i Ustavnog suda”.
“Vijesti” su prošle sedmice objavile da samo Ustavni sud nije donio pravilnik, a da Tužilački i Sudski savjet jesu.
Dok iz Tužilačkog nisu odgovorili na pitanja “Vijesti” o dodijeljenoj pomoći tužiocima, iz sekretarijata Sudskog savjeta kazali su da “nije dodjeljivao stambene kredite za sudije, već su pojedine sudije rješavale stambena pitanja po povoljnim uslovima”.
U odgovoru “Vijestima” su naveli da je na osnovu oglasa njihove Komisije za rješavanje stambenih potreba sudija iz 2015. troje sudija zaključilo ugovor o kupovini stana pod povoljnim uslovima, a da je dvije godine kasnije još pet riješilo stambeno pitanje kupovinom stanova izgrađenih u javnom - privatnom partnerstvu. A najveća pomoć uslijedila je 2018. za rješavanje stambenih potreba sudija osam sudova u Podgorici, po kojem “63 sudija i 57 zaposlenih u sudskoj administraciji su riješili stambena pitanja, kupovinom stanova izgrađenih u javnom privatnom partnerstvu”, navodi se u odgovoru Sekretarijata.
I pored toga, mnoge sudije su se obratile za pomoć Vladinoj Komisiji.
Šćepanović: Dodjela stana nije mogla uticati na moj rad
Sudija Ustavnog suda Budimir Šćepanović tako 2016. godine cijenu stana od 90 metara kvadratnih sa umanjenjem od 80 odsto ali i dodatnih 15 odsto zbog jednokratne upate dobija za malo više od 13.000 eura.
Šćepanović je “Vijestima” kazao da je njegova porodica godinama živjela u tijesnom prostoru, koji je sagradio njegov otac.
„Mnogo bih više volio da sam stambeno pitanje riješio u mlađim godnama, nego pod stare dane. Tako bi se djeca podizala u boljim uslovima, a i ja bih živio i radio u boljim uslovima“ kazao je Šćepanović.
Upitan da li je to što je stan dobio od Vlade moglo da utiče na njegov rad, Šćepanović je odgovorio da u njegovom slučaju „niti je moglo, niti će ikad uticati“.
Sudija Vrhovnog suda Vesna Begović tražila je pomoć od države 2017, iako je upravo od Vlade ranije dobila stan od 52 metra kvadratna, u kojem živi sama. Ona u zahtjevu iz 2017. navodi da joj je potrebna rekonstrukcija tog prostora i naglašava da je na meti provalnika koji joj kradu stvari i ugrožavaju bezbjednost, jer je stan u prizemlju zgrade.
„Takođe napominjem, da se iz hobija bavim slikarstvom, ali zbog pozicije stana koji se nalazi na prizemlju, i nemogućnosti provjetravanja istog, moje zdravstveno stanje je ugroženo, s obzirom da uljane boje koje koristim za rad imaju štetno dejstvo za zdravlje ukoliko se prostorije redovno ne provjetravaju”, navodi se u dokumentu koji je predstavljen na jučerašnjoj konferenciji za novinare.
Vladina Komisija joj nudi stan od 75 metara kvadratnih na trećem spratu, ali ih sudija obavještava da odustaje i insistira na 40.000 eura “zbog traženja meni pogodnije lokacije, a zbog porodičnih razloga... kao i zbog mojih zdravstvenih problema“.
Komisija joj 2017. dodjeljuje kredit za poboljšanje ulova stanovanja od 40.000, iako je odlukom propisano da ona, kako je istakla Ćalović Mrković, mogla iznositi samo do 15.000 eura.
U godini kada je tražila pomoć od Vlade prijavila je Agenciji za sprečavanje korupcije da ima ušteđeno 35.000 eura.
“Vijesti” su ranije pisale o ovom slučaju.
Sudija Vrhovnog suda Dragica Milačić je, na primjer, u godini kada je dobila 20.000 eura kredita od Vladine Komisije jer, navodno, drugačije nije mogla da riješi stambene probleme, kupila novi automobil.
Ćalović Marković je ukazala na nelogičnost da je u zahtjevu Vladi navela da živi sa porodicom, a u imovinskom kartonu Agenciji da živi sama.
U slučaju njenog kolege Miraša Radovića navodi se da je dvije godine nakon što mu je Vlada dala kredit od 40.000, omogućila i da dobije stan u Univerzitetskom centru od 109 metara kvadratnih u zamjenu za stan na Malom brdu od 85 i doplatu od 20.000 eura.
“U ugovoru se navodi da je kvadratni metar starog stana skuplji nego kvadrat novog”, navodi se u nalazima Nacionalnog savjeta.
U ugovoru piše da je isplatio 20.000 eura razlike u procijenjenoj vrijednosti stana neposredno prije njegovog zaključenja 2012, ali da u kartonu nije imao prijavljenu ušteđevinu. U tom periodu ćerka, koja živi sa njim, a nema zvaničnih prihoda, postaje vlasnica godinu starog automobila.
Bošković brinula o etici, morala znati za pravilnik
Ćalović Marković je posebno istakla juče primjer tužiteljke u VDT-u Sonje Bošković, koja je od Vlade tražila pomoć a u tom periodu bila član Komisije za praćenje kodeksa tužilačke etike Tužilačkog savjeta i morala da bude upoznata sa postojanjem pravilnika i zakonom.
Ona nije tražila precizan iznos, pa joj Vlada Komisija daje kredit od 30.000 eura.
U godini kad je dobila kredit po povoljnim uslovima, bila je vlasnik dva stana, poslovnog prostora i oko 125.000 metara kvadratnih zemljišta.
Tužilac u Višem državnom tužilaštvu Veljko Rutović je, kazali su iz Nacionalnog savjeta, dobio stan od 90 metara kvadratnih za oko 15.500 eura. U godini kada je dobio državni stan, on i supruga prijavili su da imaju 22.300 eura ušteđevine.
Ćalović Marković kazala je da je država specijalnoj tužiteljki Miri Samardžić 2004. godine dala stan pod Malim brdom od 80 metara kvadratnih za 3.291 euoa, odnosno 41 euro po metru kvadratnom.
“Devet godina kasnije, na njen zahtjev je utvrđeno da je stan koji je otkupila od države veći, pa je zaključila Aneks ugovora i kupila dodatnih 14 metara kvadratnih za 1.428 eura, odnosno 102 eura po metru kvadratnom”, navodi se u prezentaciji Ćalović Marković.
Nakon toga, glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić 2018. od Vladine Komisije traži da joj odobri kredit navodeći, između ostalog da bi „ukoliko država na ovaj način u potpunosti riješi stambeno pitanje ovog tužioca to sigurno bio podstrek za njeno dalje profesionalno angažovanje”. Vladina komisija joj daje kredit od 10.000 eura sa obavezom da vrati 2.000.
Ćalović Marković je navela da je u godini kada je dobila kredit od države, Samardžić bila vlasnik stana od 94 metra kvadratna koji je dobila od države, a suprug vlasnik kuće od 170 i stana od 120 metara kvadratnih.
“Mjesečno su zarađivali oko 2.800 eura i živjeli su sami”, istakla je ona.
Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović poručio je juče, nakon predstavljanja primjera, da je “sada jasno odakle histerija manjinskih partija prema novoj Vladi”.
“Sada je jasno zašto ne žele da rade svoj posao tužilaštvo i sudstvo. Da li je normalno da Vlada Crne Gore dijeli stanove poslanicima koji treba da vrše monitoring rada izvršne vlasti? Ako je to normalno u demokratskom svijetu, ja zaista ne znam šta da kažem’’, rekao je on.
Poslanik Genci Nimanbegu nazvao je komentar Abazovića podmetanjem i populizmom, i poručio da niko iz Albanske liste nije dobio stanove i kredite od Vlade.
Pešić najavila tužbu, Šaranović ćuti
Bivša generalna sekretarka Vlade Nataša Pešić najavila je da će podnijeti tužbu.
„Sve što imam da kažem reći ću na sudu, jer ću podnijeti tužbu. Dalje ne želim ništa da komentarišem“, kazala je ona „Vijestima“.
Pešić, prema podacima Nacionalnog savjeta, u julu 2012. zaključuje ugovor, a u junu 2013. aneks kojim kupuje stan u Univerzitetskom centru od 63 metra kvadratna po cijeni od nepunih 13.150 eura.
Tokom 2018. traži kredit od 30.000 eura jer živi u jednosobnom stanu koji „ne zadovoljava adekvatne uslove stanovanja moje porodice“. U stanu od 63 metra kvadratna živi u dvočlanom domaćinstvu.
Ćalović Marković je istakla da ugovor o kreditu zaključuje u februaru 2019, a na kraju te godine, novac drži na računu. Ne troši ga ni u toku 2020. godine.
Podaci su, kaže Ćalović Marković, bili tajni, jer bi njihovo objavljivanje, odlukom Generalnog sekretarijata na čijem čelu je bila Pešić, „ugrozilo unutrašnje funkcionisanje organa vlasti“.
“Sada kad smo ih objavili možete da vidite koliko je to zaista istina”, kazala je Ćalović Marković na konferenciji za novinare.
Novi generalni sekretar Vlade Božo Milonjić preispitivanjem osnova za određivanje tajnosti utvrdio da „preovladava interes da navedene informacije budu javne“.
Bivši ministar saobraćaja i pomorstva Osman Nurković tražio je veći stan i navodi da je za prethodni dobio kredit od “Monteputa”. Tada, prema dokumentaciji, nije pomenuo da ima stan u Rožajama i poslovni prostor.
On vraća stan na Starom aerodromu i doplaćuje 4.610 eura za stan u Univerzitetskom centru od 90 metara kvadratnih.
Nurković je „Vijestima“ kazao da je stambeno pitanje riješio u skladu sa propisima.
„Ako neko smatra da nešto državni organi treba dodatno da istraže, neka pokrene postupak“, kazao je on.
Bivši ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić početkom 2017. traži da mu se dodijeli kredit za kupovinu službenog stana jer nema stan u Podgorici gdje radi i “gdje mu studiraju djeca”.
Krajem 2017. godine, kada traži pomoć od Vlade, ima stan od 110 kvadrata koji je naslijedio i preko 38.000 eura ušteđevine, vidi se iz imovinskog kartona koji je predstavio Nacionalni savjet.
Početkom 2019. gdobija stan od 92 kvadrata u Univerzitetskom centru po cijeni od oko 15.800 eura, a na kraju godine prijavljuje da je naslijedio i kuću i poslovni prostor a na računu mu ostaje ušteđevina od 19.225 eura.
Blažo Šaranović, bivši direktor Uprave za imovinu, 2012. od Vladine Komisije dobija stan u Tološima (62 m2), iako je, u tom trenutku, vlasnik više nekretnina.
Stan od 62 metra kvadratna na kraju ga je koštao tek 6.324 eura, a samo dva dana nakon kupovine stana od države, on ga prodaje za 61.500 eura. Purišić i Šaranovć nijesu odgovarali na pozive i SMS “Vijesti”.
Kvadrat na Zabjelu isti kao u profesorskim zgradama
Nacionalni savjet istakao je primjere četiri sadašnja i bivša poslanika, među kojima je i tadašnjeg potpredsjednik Skupštine Sulja Mustafića (BS).
Njemu je stan od 128 metara kvadratnih dodijeljen za malo više od 22.000 eura, a nakon godinu i po ga prodaje za 132.000 eura. Od prodaje kupuje novi stan od 75 metara kvadratnih za 78.000, platio državni stan 22.000 i preostalo mu je nepunih 32.000 eura.
“Vijesti” su još krajem 2018. godine objavile da je prodao i zaradio na državnom stanu, a Mustafić je tada kazao da je “u poštovanju zakona, kao i do sada, biću i ubuduće dosljedan”.
U slučaju poslanice Sanje Pavićević (DPS), njoj je omogućeno da stan od 54 metra kvadratna u potkrovlju na Zabjelu zamijeni za stan od 89 u profesorskim zgradama za malo više od 6.000 eura.
Iz Nacionalnog savjeta su kazali da je “tržišna cijena kvadratnog metra stana u potkrovlju na Zabjelu bila ista kao kvadrata novog stana u Univerzitetskom centru”.
Poslanik Halil Duković (DPS) dobija u decembru 2018. kredit od 40.000 eura da bi proširio kuću, a iste godine njegova supruga kupuje stan od 36 metara kvadratnih od kredita i ušteđevine koju ranije nije prijavljivala, navodi se u nalazi Savjeta.
U prezentaciji se pominju i primjeri poslanika Ervina Ibrahimovića (BS) i Nade Drobnjak (DPS), koji su dobili po 40.000 eura.
Na pozive i poruke nisu odgovarali poslanici Ibrahimović, Duković i Drobnjak.
Bajčeta dobio veći stan za 6.700 eura
Direktor Komisije za kontrolu državne pomoći Mitar Bajčeta dobija stan u Moskovskoj ulici od 71 kvdrat, za koji vraća stan od 42 metra kvadratna u Zagoriču i doplaćuje oko 6.700 eura.
Cijena novog i starog kvadrata iznosila je u ovom slučaju po 700 eura.
Specijalna tužiteljka Lidija Vukčević prije nekoliko dana je izdala nalog za hapšenje Bajčete u okviru istrage o garancijama za KAP. On je pušten da se brani sa slobode.
Direktor Miodrag Vujović u ime Agencije za zaštitu konkurencije informiše Komisiju da je Vlada odobrila preusmjeravanje sredstava od 25.920 eura, i traži da se donese odluka da se njemu dodijele.
Isti zahtjev za dodjelu sredstava direktoru nezavisne Agencije upućuje i ministarka ekonomije Dragica Sekulić, vidi se iz dokumenata.
U godini kad dobija povlašćeni kredit, vlasnik je stana, kuće i poslovnog prostora.
U godini kad dobija 40.000 eura kredita, direktor Agencije za sprečavanje korupcije Sreten Radonjić sinu poklanja kuću od 110 metara kvadratnih. O tome su ranije pisale i “Vijesti”. On je nedavno prodao stan koji je dijelom kupio do kredita i na njemu zaradio.
Bonus video:
