Da bi HIV potpuno stavili pod kontrolu, odnosno obuhvatili terapijom sve kojima je potrebna, moraju se srušiti licemjerni tabui koji su vezani za seksualnost, saopštila je izvršna direktorka Juvenatas Ivana Vujovića.
Ona je, povodom 1. decentra Svjetskog dana borbe protiv HIVA-a, kazala da je seksualno zdravlje dio sveobuhvatnog zdravlja i da je zato neodgovorno zanemarivati ga.
"Potrebno da imamo informacije, da se zaštitimo i da se testiramo. Najčešće pogođeni HIV-om su mladi i njima posebno treba posvetiti program prevencije, kroz obrazovne institucije, zdravstvene institucije i medijske kampanje", rekla je Vujović agenciji MINA.
Ona je kazala da treba posjetiti Populaciona savjetovališta, Savjetovališta za dobrovoljnio i povjerljivo testiranje na HIV ili Savjetovališta za mlade pri svim domovima zdravlja.
"Unija srednjoskolaca sa kojom obilježavamo ovaj dan je tako osmislila slogan koji podrzava ideju promocije savjetovalista - Znanje te stiti a savjetu uci", rekla je Vujović.
Šef odsjeka za polno prenosive infekcije u Institutu za javno zdravlje, Alma Čičić, kazala je da je prema procjenama UNAIDS-a na kraju prošle godine sa HIV-om živjelo oko 36,7 miliona ljudi, od kojih je 19,5 miliona imalo pristup terapiji.
“Tokom 2016. godine 1,8 miliona je novoinficirano HIV-om, a od posljedica AIDS-a umrlo je milion ljudi”, rekla je Čičić agencji MINA.
Prema njenim riječima, u Crnoj Gori je od početka epidemije 1989. godine do kraja prošle godine, registrovano 228 osoba inficiranih HIV-om, od kojih je 106 osoba u momentu otkrivanja infekcije bilo u stadijumu razvijene bolesti (AIDS-a), a njih 122 je registrovano u asimptomatskoj fazi bolesti.
U istom period, kako je rekla Čičić, 48 osoba je umrlo od AIDS-a.
Ona je ukazala da je prema podacima iz Registra, na kraju prošle godine sa HIV-om u Crnoj Gori živjelo 180 osoba, što čini da je prevalencija ove infekcije 0,03 odsto.“Prema procjenama, u Crnoj Gori sa HIV-om živi manje od 500 osoba”, istaka je Čičić .
Kako je dodala, najveći broj HIV infekcija dijagnostikuje se u uzrastu 20-39 godina, a značajno veći broj inficiranih su muškog pola.
Čičić je objasnila da se HIV može prenijeti seksualnim kontaktom, preko zaražene krvi i krvnih derivate, sa HIV pozitivne majke na dijete tokom trudnoće, porođaja i dojenja novorođenčeta.
“HIV se ne prenosi uobičajenim socijalnim kontaktom upotrebom javnih kupatila, bazena, tuševa, sauna, kašljanjem, liječenjem u bolnicama, ambulantama i kod stomatologa ukoliko se primjenjuju uobičajene higijenske mjere, dijeljenjem zajedničkog pribora za jelo, ogrebotinama i ujedima domaćih životinja”, naglasila je Čičić.
Ona je objasnila da rizik za prenos HIV-a može da se umanji izbjegavanjem ranog stupanja u seksualne odnose, pravilnom upotrebom kondoma prilikom seksualnog odnosa, informisanjem i edukacijom, savjetovanjem i testiranjem, kontrolom krvi i krvnih derivata, korišćenje sterilnog pripora za injektiranje (, oprez pri radu i kontaktu sa krvlju.
Čičić je navela da je testiranje jedini način da se utvrdi da li je osoba inficirana HIV-om, i da je u proteklih nekoliko godina značajno unaprijeđeno uspostavljanjem osam regionalnih Savjetovališta.
“Iako je stopa testiranja na HIV poslednjih godina u stalnom porastu, njen nivo je i dalje nizak u Crnoj Gori i potrebno je uložiti dodatne napore kako bi se ta stopa povećala”, ocijenila je Čičić.
Nizak nivo testiranja, kako je objasnila, utiče na to da se značajan procenat osoba inficiranih HIV-om dijagnostikuje u kasnijoj fazi infekcije, što povećava vjerovatnoću razvoja komplikacija i prerane smrti.
Iz Crnogorske fondacije za HIV (MHF) su ocijenili da se osobe sa HIV-om i danas sreću sa stigmom i diskriminacijom u crnogorskom društvu.
Oni su ukazali da je stigmatizacija posebno vidljiva u sistemu zdravstvene zaštite jer osobe sa HIV-om najviše vremena provode u institucijama ovog sistema.
“Upisivanjem šifre bolesti ove osobe su stigmatisane, a sama šifra ove bolesti nosi sa sobom mogućnosti zloupotrebe I nanošenja duševnog nemira kako pacijentu tako i članovima njegove porodice”, naveli su iz MHF.
Oni su saopštili da nijedan HIV pozitivan pacijent zaštitnicima prava pacjenta i Ombudsmanu nije prijavio nepravilnosti i nehumano ponašanja, iako na to ima pravo.
“Koji su razlozi za ovo ponašanje ne možemo sa sigurnošću da tvrdimo, ali iskustveno znamo da se pacijenti plaše budućeg tretmana od zdravstvenih radnika u slučaju pokretanj postupka u ostvarivanju svojih prava”, naglasili su iz MHF.
Kako su dodali, izražen je i strah od “širenja“glasina i iznošenja ličnih podataka koje mogu dovesti do različitih posledice u životima ovih osoba.
Iz MHF su kazali da je bio izražen problem oko ostvarivanja prava na liječenje i dolaska svakog mjeseca po recepte za antiretrovirusnu terapiju koja se uzima doživotno.
“Napravljen je pomak, pa pacijenti na jedan uput iz Doma zdravlja dolaze jednom u tri mjeseca, ali jos uvijek mogu da podignu terapiju sa recepata samo za jedan mjesec”, rekli su iz MHF.
Prema njihovim riječima, u narednom periodu veliki su izazavi kako bi se smanjila stigmatizacija i osuda društva prema osobama koje imaju HIV I kako bi se one posmatrale kao i osobe sa bilo kojom drugom vrstom infekcije ili bolesti .
Oni su ukazali da se osobama sa HIV-om nude usluge dijagostike , liječenja i edukativnog savjetovanja u javnim Institucijama sistema.
U MHF smatraju da je neophodna psihološka i psihosocijalna podrška i terapijska savjetovališta u okviru Infektivne klinike u kome bi bilo i savjetovanje za psihološku podršku pacijenata i članova porodica.
Generalna direktorica Direktorata za zdravstvenu zaštitu u Ministartsvu zdravlja, Alma Hajdarpašić Drešević, kazala je da Crna Gora, kako bi odgovorila na HIV epidemiju, formirala Nacionalnu komisiju za HIV/AIDS i usvojila Nacionalnu strategiju za period 2015-2020 godine .
Ona je istakla da je Vlada je za ovu godinu opredijelila 100 hiljada EUR, kao podršku preventivnim servisima i drugim preventivnim aktivnostima u ovoj oblasti.
“Naredne tri godine Vlada će obezbijediti po 125 hiljada EUR u ove svrhe, a Global fond, kao dugoročno rješenje za prevenciju HIV- a i tretman osoba koje žive sa HIV-om, doniraće bespovratni grant naredne tri godine, u iznosu od po 185 hiljade EUR”, saopštila je Hajdarpašić Drešević.
Kako je dodala, Vlada će izdvojiti za narednu godinu još 50 hiljada EUR za bolesti zavisnosti i mentalno zdravlje.
Hajdarpašić Drešević je rekla da će novom listom ljekova biti obezbijeđena adekvatna terapija, koja se primjenjuje u savremenim državama.
Ona je kazala da je država, osim besplatnog testiranja, obezbijedila besplatno liječenje, savjetovanje, edukaciju, igle, špriceve, kondome, ubrikante, promotivni materijal, brošure, a Ministarstvo zdravlja pripremilo i obavilo smjernice za lijek buprenorfin, koji koriste zavisnici od narkotika.
Najveći izazov je, smatra Hajdarpašić Drešević, kako osigurati finansijsku održivost preventivnih servisa i nakon isteka tri godine i podrške Global fonda.
Ona je kazala da je izazov i otkrivanje rizičnih grupa i inficiranih u asimptomatskoj fazi bolesti, edukacija zdravstvenih radnika i održavanje kontinuteta u nabavci art ljekova.
Bonus video:
