Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta (MPNKS) zatražilo je juče od nastavničkih vijeća škola, odnosno upravnih odbora vrtića da im u narednih 15 dana predlože vršioce dužnosti direktora ustanova.
To stoji u dopisu dostavljenom školama, u koji su „Vijesti“ imale uvid.
„Shodno Zakonu o izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, molimo Vas da nam nastavničko vijeće/upravni odbor dostavi mišljenje o vršiocu dužnosti direktora Vaše ustanove u roku od 15 dana od dana prijema ovog mejla“, stoji u dopisu vaspitno-obrazovnim ustanovama.
Zakon o izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju predviđa da će se izbor direktora u svim ustanovama izvršiti u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu novog propisa.
Zakon je stupio na snagu 12. juna, što znači da bi izbor direktora u svim ustanovama trebalo da bude završen u roku od 30 dana.
Propisana je još i obaveza da do izbora direktora u skladu sa predviđenim rokom, tu funkciju vrše aktuelni rukovodioci vaspitno-obrazovnih ustanova.
Ustanovama je juče tokom dana iz MPNKS stiglo i pojašnjenje ove molbe:
„S obzirom na to da su se pojavile nejasnoće u tumačenju dopisa...ukazujemo da je isti poslat u cilju omogućavanja učešća prosvjetnih radnika u svim fazama njihovog rada, kao i iznalaženje najboljih rješenja. Takođe, ističemo da traženo mišljenje nije opšteobavezujuće, već MPNKS nastoji da u svom radu, prilikom postavljanja organa rukovođenja u školama, uzme u razmatranje stavove prosvjetnih radnika, kao neposrednih izvršilaca“, stoji u naknadnom dopisu MPNKS, na čijem je čelu Vesna Bratić, vaspitno-obrazovnim ustanovama.
Nastavnička vijeća treba da su filter, ali ne i zaklon
Sagovornici „Vijesti“ saglasni su da nastavnička vijeća i upravni odbori treba da budu filter za procjenu budućih rukovodilaca ustanova, ali i da juče pristigla molba za mišljenje o v.d. direktorima nije u skladu sa Zakonom.
Nekadašnji poslanik i član skupštinskog Odbora za prosvjetu Srđan Perić kazao je „Vijestima“ da mu „nije do kraja jasno čemu služe dopisi kojima se nastavničko vijeće, odnosno upravni odbor poziva da dostavi mišljenje o izboru v.d. direktora, kada tako nešto nije predviđeno zakonom“.
„To je moguće posljedica suočavanja sa činjenicom da je donesen Zakon bez prethodnog promišljanja kako se on može sprovesti, a sa druge strane i kao nastavak prakse Ministarstva da tutoriše školama, nastavničkim vijećima, školskim i upravnim odborima. Dakle, kada nemate dovoljno pravnog znanja i iskustva da formulišete zakon koji je primjenjiv - pribjegava se dopisima i tutorisanju“, poručuje Perić.
Predstavnik Unije direktora škola Crne Gore Veljko Botica ističe da je MPNKS „u vremenskom tjesanacu da u roku od 30 dana izabere nove rukovodioce“.
„Upitno je da li se se toliki posao može završiti u zakonskom roku. Praksa pokazuje da treba vremena i saradnje, jer su u ovom trenutku bitniji đaci i ustanove od pojedinačnih rješenja“, kazao je Botica za „Vijesti“.
On je saglasan da „zbornica treba da bude filter, i to tajnim glasanjem“.
„To će pokazati i kvalitet rukovođenja u svakoj ustanovi pojedinačno, što će biti signal MPNKS gdje treba da mijenjaju stvari“, zaključio je Botica.
Nova vlast, stara praksa
Perića brine i to što se čini da se nastavlja praksa partijskog kadriranja na mjestima direktora vaspitno-obrazovnih ustanova, „što je potpuni kontinuitet prakse nove u odnosu na staru vlast“.
„Jednako kako je prethodna vlast poricala da se to dešavalo, to čini i nova. Dakle, nova vlast je u mnogim oblastima propustila kolosalnu priliku za kvalitativan iskorak, nažalost u obrazovanju je to moguće i najočiglednije. Ako neke stvari nije lako sprovesti zbog nedostatka novca, bilo je potpuno besplatno da decentralizujete sistem kada je u pitanju izbor direktora i da ključnu ulogu prepustite nastavnicima i lokalnoj zajednici. To bi bio odraz koliko poštovanja toliko i uvažavanja autonomije škole i nastavnika. To što je izmijenjena struktura školskog, odnosno upravnog odbora ne znači mnogo ako ste ključnu polugu odlučivanja ostavili u rukama ministra, odnosno ministarke“, istakao je Perić.
On precizira i da nova vlast nije ukinula suštinsku centralizaciju, koju je uvela prethodna, a mjerljivo je dokazano da ona škodi obrazovanju.
„Građani ne smiju pristajati na tu vrstu, slobodan sam reći, demagogije - da će nova vlast raditi isto što i stara samo će oni to ‘pošteno’. Obrazovni sistem treba decentralizovati i ulogu Ministarstva treba svesti na mjeru da ono prati funkcionalnost sistema i rad obrazovnih institucija kojima će prepustiti slobodu u radu i u skladu sa tim zahtijevati i odgovornost. Sve mimo toga šteti kako autonomiji nastavnika, tako i kvalitetnu znanja koje učenici usvajaju – a to bi trebalo da bude najvažnije“, kazao je on.
Perić upozorava i na to da bi istraživanja i ispistivanja, koja sprovodi Ispitni centar, trebalo da budu među najvažnijim kriterijumima kod izbora direktora.
„Odnosno direktore bismo trebali ocjenjivati prije svega prema kvalitetu znanja koje postižu učenici u školi kojom rukovode. Da su se slijedile prakse najuspješnijih sistema - išli bismo tom logikom“, smatra Perić.
Naglašava da se ne smije pristajati na to „da se preko leđa djece vrši politička borba, a na što sve više elemenata ukazuje da se upravo dešava“.
„Govorio sam koliko je bilo štetno što su političari u prošlosti birali ili morali dati potvrdu imenovanju svakog direktora, i nemam ni najmanji problem da kažem da je to što je nova vlast krenula istim putem jednako pogrešno. Metaforički rečeno - istim šinama ćete doći na iste stanice“, zaključio je Perić.
Bonus video:
