Samo u Podgorici, više od 400 lica romske i egipćanske populacije, većina sa teritorije Kosova, nema regulisan pravni status. Među njima je 198 odraslih i 216 djece. To je danas saopšteno na konferenciji "Apartidija Roma u vrijeme kovida-19", čiji je organizator nevladina organizacija "Koračajte sa nama - Phren amenca".
Izvršni direktor te NVO Elvis Beriša kazao je djeca pravni status nasljeđuju od roditelja i da ako on ne bude riješen, ta djeca će se u Crnoj Gori školovati, sklapati brakove... a da će to u budućnosti znači da će biti i novih slučajeva.
NVO "Koračajte sa nama - Phiren amenca" i Institut za apartidiju i inkluziju, kroz projekat "Nauči moje ime" mapirali su pravni status članova romske zajednice na teritoriji glavnog grada, gdje je, kako su kazali, romska zajednica u Crnoj Gori i najbrojnija.
Podsjetili su da je 1999. godine više od 100 hiljada Roma, Egipćana i Aškalija sa Kosova prebjeglo u susjedne države ili u dalje djelove Evrope.
"Procjenjuje se da je rezultat cijepanja Jugoslavije preko 30.000 Roma bez državljanstva", navode u studiji slučaja koja je predstavljena danas. Istraživanje je obuhvatilo 454 porodice, od kojih trideset odsto, kako su kazali, tokom epidemije koronavirusa nije dobilo nikakvu pooć od države.
"Svi su lica sa neregulisanim pravnim statusom", saopštili su.
Među ispitanicima, 57 odsto njih nema nikakva ili nema stalna pitanja, a 43 odsto ima mjesečna primanja manja od 200 eura, na nivou svih članova porodice.
Rezultati istraživanja pokazali su i da 69 ispitanika živi u nelegalizovanim objektima.
"Onima koji su u procesu legalizacije ili čak ne posjeduju nikakvo znanje o tom pitanju", navodi se u studiji.
U studiji su predstavljene i lične priče, kako navode, "nevidljivih ljudi". Zajedničko za sve je da im svima nedostaje poneki dokument, bez kojeg u Ministarstvu unutrašnjih poslova ne mogu da do kraja riješe problem. Među njima je Naser Tatari, koji preko 20 godina živi u naselju Kamp na Vrelima ribničkim, u Podgorici i koji do danas nije regulisao pravni status u Crnoj Gori. Bidaim Husein ne pripada ni Srbiji, ni Kosovu, ni Crnoj Gori. Godine 1999. je došao u Crnu Goru, ali je tu, kako se navodi u studiji slučaja, neosnovano i učestalo pod prijetnjom deportacije.
Ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović je kazao da je status 99 odsto raseljenih i interno raseljenih lica riješen, a da problem postoji u slučajevima gdje lice nema nijedan dokument na osnovu kojeg može da se identifikuje, što je, kako je rekao, u nekim situacijama neophdno.
Iz kancelarije UNHCR kazali su da je plan da kroz kancelariju u Prištini i saradnju državnih organa Crne Gore i Kosova, pojačaju konzulat, kako bi svojim građanima koji žive u Crnoj Gori mogli da pružaju pune konzularne usluge.
Bonus video:
