Izrada izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana (PUP) opštine Tivat koštaće 75.000 eura, a finansiraće je država koja je i odlučila da ona bude ta koja će planirati prostor najmanje crnogorske opštine, a ne da to radi lokalna samouprava.
Vlada premijera Zdravka Krivokapića na svojoj posljednjoj sjednici donijela je odluku o pristupanju izrade izmjena i dopuna PUP-a Tivta koji je imao rok važenja do 2020. godine, te je za rukovodioca izrade tog planskog dokumenta odredila diplomiranu inženjerku arhitekture Aleksandru Tošić-Jokić. Njoj i njenom stručnom timu određena je i naknada u ukupnom iznosu od 75 hiljada eura za taj posao, a koju će im isplatiti Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma s kojim će autorski tim sklopiti ugovor.
Donoseći odluku da u svoje ruke preuzme izradu novog planskog dokumenta za teritoriju Opštine Tivat, Vlada se pozvala na aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata koji je donijela prethodna, DPS-om predvođena vlast i kojim je ona potpuno centralizovala oblast planiranja prostora, uzevši lokalnim samoupravama iz ruku gotovo sve nadležnosti kada je u pitanju osmišljavanje, planiranje i korištenje sopstvenog prostora.
Taj kontroverzni zakon 2017. godine u parlamentu je usvojen “kroz iglene uši”, a odlučujući glas za njegovo donošenje došao je tada od poslanika i predsjednika HGI Adrijana Vuksanovića. To su njegovi politički oponenti kasnije koristili da Vuksanovića prozivaju da je “unakazio i iskasapio sopstveni grad” jer je Tivat od donošenja ovog zakona, doživio pravu “budvanizaciju” i eksploziju gradnje, prvenstveno objekata sa stanovima za prodaju na tržištu, a lokalna uprava od toga je imala malo vajde u smislu naplate komunalija.
U odluci da pristupi izmjeni PUP-a Tivta donesenog 2010. Vlada je navela je da će se izmjene i dopune odnositi na “cjelokupnu teritoriju lokalne samouprave na kopnu i pripadajući dio unutrašnjih morskih voda i teritorijalnog mora”, te da autorski tim koji je angažovan za taj posao ima rok od 12 mjeseci od dana potpisivanja ugovora da izradi novi osnovni planski dokument Tivta.
”Brojni razvojni i prostorno-ekološki problemi koji su prisutni na prostoru Opštine Tivat nameću potrebu da se što prije pristupi traženju odgovora i konkretnim aktivnostima za njihovo rješavanje. Širenje naselja duž obale nastalo kao rezultat neadekvatne implementacije planskih dokumenata, bespravne gradnje, nerealizacije planiranog dužobalnog šetališta, nelegalna izgradnja ponti i privezišta, onemogućavanje slobodnog pristupa obali i slično, poprima formu konurbacije koja ugrožava prirodne resurse. U ovom području investicioni pritisak je visok, što takođe uzrokuje nekontrolisani razvoj”, navela je, pored ostalog, Vlada zašto treba pristupiti izmjeni i dopuni PUP-a Tivta.
Zanimljivo je, međutim, da se većina problema koje je Vlada prepoznala da se dešava - događaju na obali Tivta, a upravo je cijela obala odavno već pod nadležnošću te iste Vlade i njenih organa. Svaki centimetar tivatske obale, naime, pokriven je Državnim studijama lokacije koje su u najvećoj mjeri, već predvidjele nekritičku i po željama investitora i građevinskog lobija, ogromnu urbanizaciju obalne linije kao najvrednijeg dijela prostora Tivta, a sva nadležnost za upravljanje obalom takođe je u rukama države, od Morskog dobra do Građevinske i Urbanističke inspekcije.
Svi ti organi nisu prethodnih godina pokazali svijest o potrebi nalaženja prave mjere u planiranju novih sadržaja na obali, niti energiju i sposobnost da obalu zaštite od divlje gradnje i uzurpacije. Ironijom sudbine, sada Vlada, kao neko ko je problem i prouzrokovao, nastoji da ga riješi tako što će raditi izmjene i dopune PUP-a Tivta, iako PUP može samo da preuzima sve ono što je već država ucrtala kroz razne DSL na tivatskoj obali.
U programskom zadatku za izradu izmjena i dopuna PUP-a Vlada ne odustaje od dosadašnjeg, po lokalnu zajednicu i životnu sredinu te opštine pogubnog koncepta “razvoja” Tivta, pa tako predviđa da taj dokument “treba da obezbijedi pretpostavke za dalji razvoj turizma i ugostiteljstva kao osnovne djelatnosti”, izgradnju novih kapaciteta u turizmu i dalji razvoj nautičkog turizma. Sve ovo Vlada radi u situaciji kada je tzv. nosivi kapacitet Tivta kao turističke destinacije u špicu sezone već i sada probijen, o čemu svjedoče nesnosne gužve na plažama, saobraćajnicama i javnim površinama u julu i avgustu, te činjenica da je cijeli Tivatski zaliv već faktički pretvoren u jedan veliki mandrać u kome se nekritički i nekontrolisano vezuje ili sidri na stotine jahti i plovila za sport i rekreaciju.
Vlada shvata da ovako više ne može?
U programskom zadatku, ipak, ima i djelova koji ulivaju optimizam da i Vlada postaje svjesna da razvoj Tivta kao velike sezonske spavaonice ili dijela crnogorske rivijere s privatnim zabranima na obali za suberbogate, više ne može da se dalje gura.
”Povratak moru je jedan od najvažnijih strateških djelova plana, a podrazumijeva, prije svega, ubrzano aktiviranje kopnenih i morskih prostora/površina. To znači osiguranje prostornih uslova za sadržaje javne namjene, kvalitetno uređene obalne pješačke površine i za ostale sadržaje u pripadajućem akvatorijumu. Od velikog je značaja preispitivanje planskih postavki u obalnom pojasu i davanje jasnih smjernica da ni jedna zona u pojasu obale ne može biti zatvorenog tipa”, piše, pored ostalog, u Programskom zadatku.
Bonus video:
