U Crnoj Gori je 20. februara počela vakcinacija protiv virusa korona, a prva osoba koja je primila rusku vakcinu proizvođača Sputnjik V je korisnik Doma starih u Risnu.
Crna Gora je imunizaciju stanovništva otpočela među posljednjim balkanskim zemljama - Srbija i Hrvatske su prve doze vakcine dale krajem decembra, Albanija sredinom januara, Makedonija 17. februara. Prve doze na Kosovu su aplicirane tek krajem marta.
Prve vakcine i u Crnu Goru i u Sjevernu Makedniju stigle su kao donacija Srbije.
Od kad je u Domu starih u Risnu data prva vakcina protiv koronavirusa, prošlo je sedam mjeseci, a prema podacima zdravstvenih vlasti, do sada je makar jednom dozom imunizovan svaki drugi punoljetni građanin.
Zdravstvene vlasti nijesu time zadovoljne, pa su mnoge mjere za suzbijanje širenja virusa, upravo ograničavajuće za nevakcinisanu populaciju.
Sa druge strane, za kašnjenje početka procesa imunizacije, aktuelna vlast krivi prethodnu i tvrdi da gotovo ništa nijesu učinili kako bi vakcine prije stigle u Crnu Goru.
”Po preuzimanju dužnosti u Ministarstvu zdravlja, 4. decembra 2020, rukovodeći tim u resoru zdravstva je dočekao, možemo slobodno reći, nemar prethodne administracije. U tom momentu, u zemljama okruženja otpočinje vakcinacija, a u Crnoj Gori osim što imamo nula vakcina, nemamo niti jedan ugovor ili inicijativu o nabavci istih, osim COVAX predugovora, koji nije bio plaćen, pa smo morali hitno reagujemo, kako bismo ispoštovali rok i ostali u sistemu tog globalnog projekta”, kazao je za “Vijesti” direktor Direktorata za digitalno zdravlje u Ministarstvu zdravlja Aleksandar Sekulić.
Specijalno tužilaštvo sredinom jula oslobodilo je sumnje bivšeg ministra zdravlja Kenana Hrapovića da je nesavjesno postupao prilikom nabavke i zastoja u nabavci vakcina protiv koronavirusa.
Sekulić, pak, kaže da prethodna administracija do 4. decembra prošle godine nije “preduzimala ništa u smislu nabavke vakcina, pa pitanje zbog čega su se stvari tako odvijale, najbolje bi bilo uputiti njima, jer vjerujemo da to interesuje i kompletnu crnogorsku javnost”.
”Od preuzimanja dužnosti, ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić Bojović, sa najbližim saradnicima, u rekordnom roku od svega nekoliko mjeseci, uspjela je da dogovori više stotina hiljada vakcina za crnogorske građane, kako bi proces masovne imunizacije protiv koronavirusa počeo”, kazao je Sekulić.
Zalihe dovoljne
Direktor Direktorata za digitalno zdravlje kaže da je do sad u Crnu Goru stiglo 820.000 doza vakcina protiv koronavirusa, a da trenutno raspolažemo sa 311.719 doza.
”Do sada je u Crnu Goru stiglo oko 820.000 doza vakcina protiv SARS-CoV-2 virusa. Od tog broja, bilateralnim pregovorima nabavljeno je, odnosno kupljeno je 562.120. Što se tiče cijena vakcina - shodno ugovorima sa dobavljačima i državama sa kojima su zaključeni ugovori, ona je označena stepenom tajnosti, pa iz tog razloga Vam ne možemo dostaviti ovaj podatak. Oko 264.000 je dodatni broj vakcina koje je Crna Gora dobila u vidu donacija, i to 200.000 od Mađarske, 30.000 od Kine, 14.000 od Srbije, kao i po 10.000 od Hrvatske i Slovačke. Crna Gora trenutno raspolaže sa 311.719 doza vakcina. U odnosu na naše potrebe i broj stanovnika, ove zalihe su dovoljne kako bi se proces imunizacije odvijao nesmetano”, kazao je Sekulić.
On precizira da Ministarstvo zdravlja i sve zdravstvene institucije ulažu maksimalne napore da kroz sve kanale komunikacije pošalju poruke o važnosti imunizacije protiv kovid-19 infekcije.
”I procenti pacijenata koji su hospitalizovani, kao i onih koji su nažalost preminuli, pokazuju da je vakcina djelotvorna i spašava živote. Statistika nam ukazuje i na to da osobe koje su nevakcinisane imaju 10 puta veću šansu da će se suočiti sa težim oblikom infekcije, a 11 puta veću vjerovatnoću da će preminuti. Ovi podaci nas dodatno upozoravaju i obavezuju da preuzmemo veći stepen odgovornosti prema sebi i zajednici u kojoj živimo. Uz podsjećanje da su sve vakcine koje su dostupne u Crnoj Gori efikasne, pouzdane i bezbjedne, i ovim putem apelujemo na građane da bez čekanja i oklijevanja vjeruju naučnoj zajednici i ukoliko to već nijesu uradili, što prije se vakcinišu”, zaključio je Sekulić.
Ozbiljno zapuštena oblast imunizacije
Iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZ) upozoravaju na to da je oblast imunizacije u Crnoj Gori “ozbiljno zapuštana godinama”.
”To dokazuje odnos prema MMR vakcini, npr. preko 90 odsto djece koja su rođena 2016. vakcinisana su MMR-om, dok je njih oko 20 odsto vakcinisano 2019. To je bilo jasno upozorenje da je infodemija opasna koliko i sama bolest koju vakcina može da spriječi. Institut za javno zdravlje je zadovoljan činjenicom da je do danas vakcinu protiv koronavirusa dobio svaki drugi punoljetni građanin. U kolektivnom imunitetu učestvuje i preko 100.000 građana, koji su stekli prirodni imunitet. U isto vrijeme, očekujemo da odziv bude još veći jer ćemo tako virusu da onemogučimo ležernu transmisiju i dalju mutagenu evoluciju”, kazali su “Vijestima” iz te ustanove.
Upozoravaju i na to da “sada svjedočimo letalnim posljedicama kojima u najvećem procentu podliježu nevakcinisane osobe”.
”Upravo su nevakcinisani pacijenti u 90 odsto slučajeva smješteni u bolnicama. Posjećamo da nijedna vakcina ne štiti 100 odsto, ali u sedmicama nakon revakcinacije slijedi sazrijevanje imuniteta koje u velikom procentu štiti od hospitalizacije i smrtnih ishoda. Država je obezbijedila dovoljan broj vakcina i jedan od najefikasnijih procesa imunizacije, koja se pratktično može obaviti u domu, kancelariji ili na vakcinalnom punktu u bilo kojem gradu, ne postoji nijedan racionalan razlog zbog kog bi građani trebalo da oklijevaju”, zaključili su iz Instituta.
Prema programu rada Vlade, planirano je da do kraja godine bude vakcinisano 70 odsto građana Crne Gore.
Delta soj dominantan kod mlađe populacije
Iz IJZ još opominju da je od početka avgusta do 22. septembra, u Crnoj Gori preminulo devet osoba od dvadesete do trideset devete godine i svi su bili nevakcinisani.
”Upravo je među osobama između 30 i 39 godina procentualno i najviše oboljelih, a najmanje vakcinisanih osoba. Delta soj koronavirusa je pokazao karakteristiku da obolijevaju od teških formi bolesti sve mlađe osobe. Zato je naš apel za vakcinaciju snažno upućen upravo njima posebno u danima kada primećujemo veći broj i hospitalizovanih, ali i smrtnih ishoda među mlađom populacijom, što pokazuje da virus opstaje tamo gdje mu je omogućeno, ne nošenjem maske preko nosa i usta i nevakcinisanjem dajemo mu priliku da dospe do našeg organizma i nesmetano replicira dovodeći do razvoja bolesti i komplikacija koje je prate”, poručuju iz IJZ.
Najmanje vakcina dato u Petnjici, Tuzima i Gusinju
Iz IJZ su kazali i da, shodno podacima koji se svakodnevno ažuriraju u imunizacionom registru, južni, centralni i dio sjevernog regiona imaju dosta dobar obuhvat vakcinisanog stanovništva, pa su tako među opštinama koje za sada bilježe najveći broj datih doza u odnosu na procenjeni broj stanovnika Cetinje, Kotor, Tivat, Podgorica, Budva i Kolašin, dok je najmanji broj dat u opštinama Petnjica, Tuzi i Gusinje.
”Kao dio lokalne zajednice svako od nas vakcinacijom pokazuje odgovornost i solidarnost kako prema sebi tako i prema drugima, sa ciljem očuvanja zdravlja svih nas. Trenutno najbolji način za smanjivanje mogućnosti od obolijevanja od kovid-19, ali prije svega izbjegavanje hospitalizacije i smrtnog ishoda jeste vakcinacija protiv kovid-19 i pridržavanje osnovnih preventivnih mjera. Nije slučajno što je oko 90 odsto hospitalizovanih u jedinicama intenzivne njege nevakcinisano, niti što je oko 86 odsto, nažalost, preminulih takođe nevakcinisano. Niko nikada nije rekao da vakcina štiti 100 odsto. Upravo ovi podaci o nevakcinisanima i u Crnoj Gori govore u koliko velikom obuhvatu su zaštićeni od najtežih oblika bolesti oni koji su imunizovani”, zaključuju iz IJZ.
Ova priča izrađena je kroz projekat koji zajedno sprovode “Vijesti” iz Crne Gore i “Koha” iz Sjeverne Makedonije
Bonus video:
