Svaki četvrti pacijent koji je preležao koronavirus ima neku tegobu vezanu za srce u takozvanoj postkovid fazi, koja može da traje šest mjeseci i duže.
To je, u razgovoru za “Vijesti”, kazala subspecijalista kardiologije, prof. dr Ljilja Musić. Ona tvrdi da se zbog srčanih problema nakon preležane kovid infekcije najčešće javljaju mlađe osobe, u trećoj i četvrtoj deceniji života, mada ove tegobe nijesu rijetkost ni kod starijih pacijenata.
”Tegobe su najčešće ubrzan rad srca na mali napor, umor i nespeecifični bolovi u grudima četiri do osam sedmica, a nekada i tri mjeseca nakon akutnog Covida. Danas je definisan sindrom posturalne ortostatske tahikardije koji nastaje kako zbog lezije miokarda, tako i zbog poremećaja autonomnog nervnog sistema...”.
Ona je istakla da se smatra da oko 20 do 30 odsto bolesnika inficiranih koronavirusom ima rizik da razvije upalu srčanog mišića, dok oko 60 odsto pacijenata sa teškom kliničkom slikom kasnije ima značajno oštećenje miokarda. Da li će se razviti miokarditis, odnosno upala srčanog mišića, zavisi od opšteg zdravstvenog stanja, imunološkog stanja organizma, genetike, prisustva faktora rizika kao što su gojaznost, hipertenzija, pušenje, dijabetes, tvrdi ona.
”U jednoj njemačkoj studiji (objavljenoj u prestižnom časopisu JAMA; 2021.) magnetna rezonanca snimanja srca pokazala je da od 100 osoba koji su se oporavili od Covid infekcije u periodu od dva do tri mjeseca kod njih 78 odsto nađena trajna oštećenja, a kod 60 odsto ispitanika je aktivna forma miokarditisa. Ista studija je pokazala povišen nivo troponina kao indikatora oštećenja srčanog mišića. Međutim, 76 odsto ispitanih pacijeneta je imalo očuvanu globalnu snagu srčanog mišića. Najveći broj nije zahtijevao hosptalizaciju”, pojasnila je doktorka Musić.
Povećan broj kardioloških pacijenata
Ona je kazala da je Covid infekcija sistemsko oboljenje i da je broj pacijenata koji se javljaju u Klinički centar Crne Gore (KCCG) nakon preležane infekcije značajno povećan. Tvrdi da je udio kardioloških pacijenata veliki.
”Postoje praktično tri grupe kardioloških pacijenta koji se javljaju na kardiološki pregled. To su pacijenti koji imaju plućne tromboze i tromboembolijske komplakcije zbog tromboze dubokih vena nogu. Druga velika grupa su hronični pacijenti koji se liječe od popuštanja srca a koji izbjegavaju da dolaze na pregled upravo iz razloga da se ne zaraze. Sama primarna kardiološka bolest - srčana slabost, ima svoju prirodnu istoriju pogoršanja, a kad se ne kontroliše redovno može značajno da uznapreduje i da dovede do multiorganske disfunkcije, ne samo srca već i teške bubrežne slabosti, respiratorne insuficijencije, metaboličkih poremećaja.Takvi pacijenti su prognostički su vrlo ozbiljni”.
Ona je kazala da treću grupu pacijenata čine oni sa poremećajem ritma ili novootkrivene srčane slabosti zbog virusne infekcije. Istakla je da postoji mogućnost povećanja ukupnog broja hroničnih pacijenata sa tom dijagnozom koji su vrlo zahtjevni za liječenje, što može da doprinese opterećenju zdravstvenog sistema.
”Već dugi niz godina dijagnoza srčane slabosti je najčešća dijagnoza na otpusnim listama sa kardioloških odjeljenja”.
Umor, oštećenje crijeva, depresija...
Doktorka Musić je pojasnila da postkovid sindrom nastaje osam do 12 sedmica nakon infekcije i da može da traje do šest mjeseci, mada najnoviji podaci iz literature kažu da ima pacijenata sa tegobama koje traju i duže.
Poručila je da je danas potrebna velika energija i rad za liječenje ovog sindroma, iako se u doba pandemije najveći napori ulažu u spašavanje i preživljavanje inficiranih.
”Danas postoji značajan broj pacijenata koji imaju potpuno novu patologiju, gdje se poslije preležane akutne Covid infekcije suočavaju sa dugoročnim posljedicama takozvanog Dugog Covid sindroma. Postavljaju se dva pitanja. Zašto neke osobe dobijaju dugi Covid sindrom i da li će se do kraja oporaviti. Još je velika nepoznanica i neizvjesnost jer je period praćenja bolesnika kratak, svega dvije godine”.
Ona je odgovorila da, prema nekim statistikama, više od 80 odsto ljudi koji su imali težak oblik Covid infekcije imaju makar jedan izražen simptom šest mjeseci kasnije.
”Najčešći simptom je osjećanje umora, zamaranje na mali napor, stalno prisutan suvi nadražajni kašalj, bolni zglobovi, bolovi u mišićima, problemi sa vidom i sluhom, glavobolje, gubitak čula mirisa i ukusa, kao i oštećenje srca, pluća, bubrega i crijeva. Prijavljeni su i problemi sa psihičkim zdravljem, kao što su depresija, anksioznost i nedostatak koncentracije, zaboravnost”.
Pojasnila je da pacijenti sa relativno blagom kliničkom slikom mogu da imaju ove tegobe koje traju nekoliko mjeseci.
Virus slabi srce i krvne sudove
Koronavirus izaziva promjene na cjelokupnom kardiovaskularnom sistemu, na srcu, ali na arterijskim i venskim krvnim sudovima, tvrdi doktorka Musić. Ona je kazala da se na samom srcu promjene odigravaju na srčanom mišiću, koronarnim krvnim sudovima i srčanoj maramici.
Kazala je da se na srčanom mišiću promjene manifestuju kao oštećenje, odnosno zapaljenje koje može biti fokalno ili difuzno. Pojasnila je da se kod fokalnog vida oštećenja javlja bol u grudima i aritmija, napadi ubrzanog rada srca nezavisno od napora, aritmija, ali i kompleksni poremećaji koji su znatno ozbiljniji i mogu dovesti do gubitka svijesti, ili čak naprasne smrti.
”Najčešći poremećaj ritma je sinusna tahikardija - sidnrom posturalne tahikardije gdje pacijent koji je prelažo Covid ima ubrazan rad srca već pri samom ustajnju iz sjedećeg ili ležećeg položaja ili na minimalni napor”.
Ona je kazala da, ako je zapaljenje difuzno, što znači da je zahvaćen cijeli srčani mišić, dolazi do slabosti funkcije tog organa, koju prate lako zamaranje, gušenje na mali napor, kašalj, potreba za uzdigutim uzglavljem, oticanje nogu...
Navodi da je na prvi pogled nekada teško razlikovati da li su tegobe u post Covid fazi vezane za prisutan proces u plućima, oštećenje srca, ili je u pitanju period oporavka praćen nedostatkom kondicije.
”Zato je potrebno da se pored pregleda pluća uradi i ultrazvučni pregled srca, kao i holter pregled, odnosno dvadesetčetvoročasovni monitoring rada srca”.
Govoreći o ostalim promjenama, kazala je da se javljaju venske tromboze u venama ruku i nogu, što nosi opasnost od ozbiljne komplikacije - plućnog tromboembolizma. Pojasnila je da arterijske tromboze u plućnoj cirkulaciji dovode do ozbiljne dijagnoze plućne tromboze koja može biti životno ugrožavajuća, dok tromboze u mozgu mogu dovesti do moždanog udara.
Potreban odmor i pravilna ishrana
Na pitanje kako izgleda liječenje pacijenata sa postkovid sindromom i prevencija tegoba, doktorka Musić je kazala da je potrebna primjena opštih mjera, poštednih aktivnosti i adekvatne ishrane.
”U zavisnosti od nalaza koliko je oštećena snaga srčanog mišića, lezija srčane maramice ili prisustvo aritmija uključuju se specifični ljekovi, po potrebi određuje hospitalizacija. Potrebne su redovne kontrole čiju dinamku određuje dijagnoza i opšte stanje pacijenta”.
Bonus video:
