Bez slobode izražavanja i slobode medija prava demokratija jednostavno nije moguća, zato je od osnovnog značaja da nadležni organi omoguće novinarima da omoguće da rade bez prijetnji nasiljem, uznemiravanja i zastrašivanja”, kazala je šefica Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Oana Kristina Popa.
Ona je to kazala danas u Bijelom Polju, otvarajući konferenciju pod nazivom "Važnost, održivost, objektivnost medija na sjeveru Crne Gore", održanom u bjelopoljskom Centru za kulturu u Bijelom Polju.
"Ovo je jedini način na koji novinari mogu ispuniti vitalnu društvenu ulogu koju imaju, tako što će javne vlasti pozivati na odgovornost a građanima omogućavati pristup pouzdane i istinite informacije”, kazala je Popa, dodajući da je u tom kontekstu odgovornost lokalnih medija, koji su u najboljoj poziciji da zadovolje potrebe svojih lokalnih zajednica mnogo važnija.
Međutim, napomenula je Popa, sa ovom važnom društvenom ulogom dolazi i velika odgovornost, jer sloboda izražavanja nije apsolutno pravo, ona ne pokriva govor mržnje niti podsticanje na nasilje.
“Zato je ključno da se svi mediji i novinari u Crnoj Gori ponašaju u skladu sa najvišim profesionalnim i etičkim standardima. Ovo je posebno važno danas kada se pandemija “Covid 19” jasno pokazala kao plodno tlo za dezinformacije, koje nastoje da polarizuju društvo i oslabe povjerenje javnosti u demokratske institucije. Vjerodostojan i profesionalan lokalni medij ima nezamjenjivu ulogu u pružanju istinitih informacija, očuvanju društvene kohezije i izgradnje odgovornosti lokalne zajednice zarad informacije”, kazala je Popa.
Ukazala je da je medijski sektor ne samo u Crnoj Gori već i u Evropi suočen sa izazovima digitalne transformacije, čije tendencije pogoršava pandemija Covid 19, što je dovelo do velikih gubitaka u oglašavanju, posebno u malim lokalnim medijima.
"EU želi da pomogne medijskoj industriji da se oporavi i u potpunosti iskoristi mogućnosti digitalne transformacije i dodatno podrži medijski plaralizam. Nastavićemo da podržavamo profesionalno i kvalitetno novinarstvo na nacionalnom i lokalnom nivou u Crnoj Gori, što smatramo ključnom vrijednošću na putu pristupanja zemlje Evropskoj uniji. Zajednički društveni napori u procesu evropskih integracija i uloga slobodnih medija je neophodna”, zaključila je Popa.
Novoizabrani direktor Direktorata za medije pri ministarstvu javne uprave Neđeljko Rudović je kazao da su lokalni mediji mnogo bliži lokalnoj zajednici i da su u tom pogledu nezamjenjivi.
“Svi veliki mediji imaju svoje dopisnike u opštinama u Crnoj Gori, ali najčešće nema prostora u medijima sa nacionalnom frekvencijom i štamapnim medijama sa sjedištem u Podgorici za neke teme koje su važne nama u lokalnoj zajednici, zbog toga su lokalni mediji važni i nezamjenjivi”, rekao je Rudović.
Govoreći o održivosti lokalnih medija, Rudović je naglasio da je Zakon o elektronskim medijima uveo obavezu lokalnih samouprava da finansiraju lokalne javne emitere, a kada su u pitanju komercijalni lokalni mediji, kao jedan vid podrške naveo je i Fond za pluralizam i medijsku raznovrsnost.
"Svakako je potrebno taj institute dodatno unaprijediti, ali on omogućava i finansijsku podršku lokalnim medijijma – elektronskim, štampanim i internetskim publikacijama, za projekte koji se tiču tema od javnog interesa. To je samo jedan od mehanizama podrške, a ono što je najvažnije jeste da međusobno komuniciramo, razgovaramo i pokušamo zajednički da nađemo rješenja”, kazao je Rudović.
Istakao je da je neophodno više govoriti o profesionalnom i odgovornom novinarstvu kao potrebi i javnom interesu zajedice i države, bez obzira da li su u pitanju lokalni emiteri koje finansiraju opštine ili privatni mediji, zaključio je Rudović, dodajući da nije uloga medija da budu bilo čije oglasne table, ni političkih partija, ni Vlade, ni opozicije. Organizator Organizator konferencije i predsjednik NVO Multimedijal Montenegro Željko Đukić (MMNE) kazao je da svrha pojedinih medija najviše dolazi do izražaja pred izbore i da je tako bilo uoči parlamentarnih izbora, a da će još dramatičnije biti pred predstojeće lokalne, predsjedničke i parlamentarne izbore.
“Stiče se utisak da mediji postaju politička oružja i da postoje ozbiljne strategije i planovi, koji se upravo sprovode putem medija, a planeri takih aktivnosti su iz Crne Gore, država iz neposrednjog okruženja ali i udaljenih svjetskih centara moći.
Njihov cilj je da ubijede građane da je ovaj ili onaj interes nekog centra isrpavan a njihovih oponenata pogrešan, koristeći se i lažnim vjestima, klevetama, izmišljotinama, kazao je Đukić ističući da su u Crnoj Gori prisutne podjele u politici, među građanima i medijima, gdje je slika “crno-bijela”, i gdje se često pribjegava zapaljivoj retorici da bi dodatno podijelili građane. Kada je u pitanju finansiranje lokalnih medija Đukić je istakao da se tu sprovodi strategija koju bi nazao davanje “na kašičicu”, odnosno izgladnjivanje medija, posebno lokalnih javnih emitera koji zavise od finansijera – najčešće lokalnih uprava.
“Kolike su plate novinarima i zaposlenim u mediijima, je su li redovne, koliko su mladi naraštaji zaintersovani za ovaj poziv, hoćete li preporučiti svojoj djeci da se bave novinarstvom ili ipak nekom drugom profesijom. Od malih privatnih medija se očekuje mnogo a ne dobijaju ništa.Pitamo se šta će se desiti sa malim lokalnim medijima, hoće li se zamrijeti jer nemaju stabilne finasije, nijesu u mogućnosti da obnavljaju tehniku i tehnologije”, kazao je Đukić.
On je istakao da na sjeveru Crne Gore nema novih mladih novinara pa se nameće pitanje ko će zamijeniti zaposlene koji odu u bolovanje, porodiljsko odsustvo, penzije.. . Ukazao je i na problem prevelikog broja zaposlenih u lokalnim i nacionalnim javnim emiterima kao i na problem što lokalne uprave izdvajaju sredstva za lokalne emitere ali ne i za privatne medije.
"Primjetno je da je sve više i više namjenskih portala, stranica i grupa na društvenim mrežama, koje namjenski djeluju da obmane javnost, dodatno destabilizuju crnu goru I podjele građane. Sve je više riječi o Plaćenim botovima – lažnim profilma koji primaju platu da bi izazivali podjele, blatili jedne a uzvijezde dizali druge, ljude, partije, države”, kazao on, dodajući da lokalni mali privatni mediji imaju potencijal ali nemaju podršku, te da su mediji sa sjevera postal postali eksperti za imperovizaciju da sa malo urade mnogo.
Lako je provjerljivo i dokazivo, napomenuo je Đukić, da je sjever Crne Gore uvijek u drugom planu u svemu pa i u podršci privredi, mladima i medijima.
“Molim vas pogledajte mapu, sjever Crne Gore je takođe Crna Gora, i mi smo ljudi. I mi imamo pametne ljude, i na sjeveru postoje eksperti, ljudi koji znaju ali nas nema nigdje. Neman nas u mejnstrim medijima, na niti na značajnim i međunarodnim pozicijama, nema nas u Vladi, I što je najžalosnije sve nas je manje i manje, jer idemo trbuhom za kruhom”, kazao je Đukić.
Direktor Lokalnog javnog emitera Radija Berane, Tufik Softić, kazao je da lokalni javni emiteri nijesu u nekom povlašćenom položaju u odnosu na privatne.
“Iako mi dobijamo novac za proizvodnju programa od lokalne uprave, koja je osnivač, to nije dovoljno, zato u budućem periodu treba raditi na tome da se reguliše način finasiranja lokalnih javnih emitera, da bi oni bili održivi”, naglasio je Softić.
On je istakao da iako je na čelu medijske kuće čiji je osnivač Opština nikada nije bilo pritisaka koji bi uticali na izvještavanje i informiranje građana o svim temama od javnog interesa.
“Nikada nijesam bio u situaiji da me neko nazove iz lokalne samouprave da vrši bilo kakav pritisak”, kazao je Softić, dodajući da je su nakon više godina uspjeli da stanu na noge i naprave veliki iskorak u odnosu na katastrofalno stanje koje je zatekao prije nekoliko godina, kada je došao na mjesto direktora radija.
Direktor bjelopoljskog radija “Laki Miloš Lazarević,” ukazao je na težak položaj komercijalnih lokalnih medija.
“U poslednje dvije godine finansijska situcaije je kastrofalna, dažbine koje pristižu prinuđeni smo da plaćamo iz drugih izvora, a one su povećane 2019. iz nama nepoznatih razloga”, rekao je Lazarević, dodajući da su pomoć države dobili samo rijetki, naročito oni koji imaju veliku pokrivrenost, što nije slučaj sa malim lokalnim medijima, kazao je Lazarević.
Okrugli sto je relizovan u sklopu projekta „EU info kutak na sjeveru Crne Gore” koji realizuje NVO Multimedijal Montenego u saradnji sa NVO Sjeverna zemlja. Cilj projekta je podizanje svijesti o postojanju aktivnosti i usluga EU info kutka u Bijelom Polju i uspostavljanje istog kao mjesta za dijalog i debate, kao i razmjenu kulturnih, političkih i društvenih stavova među stručnjacima, akademcima, novinarima i mladima na različite teme od društvenog značaja.
Bonus video:
