Zaštitnik ljudskih prava i sloboda je zadovoljan stavovima u Izvještaju Evropske komisije (EK) za Crnu Goru koji se odnose na tu instituciju, ocjenjujući ih i kao obavezu da unapređuje rad u narednom periodu, rekao je ombudsman Siniša Bjeković.
U Izvještaju EK se navodi da se Ombudsman i dalje doživljava sa najboljim uticajem i povjerenjem u pogledu promocije i zaštite prava građana, a kapaciteti institucije za rješavanje pritužbi i kvalitet njenih odluka nastavili su da se poboljšavaju.
"Vlasti treba sistematičnije, efikasnije i brže da sprovode preporuke Ombudsmana", navodi se u Izvjestaju i konstatuje da je ojačana komunikacija sa javnošću kao i vidljivost aktivnosti.
“Moramo biti zadovoljni onim što je rečeno u Izvještaju u vezi sa institucijom Zaštitnika, ali takođe stojimo čvrsto nogama na zemlji, jer to shvatamo kao nešto što nas unapređuje, ali i obavezuje što se tiče rada u narednom periodu”, kazao je Bjeković agenciji MINA.
On je rekao da je očigledno da su međunarodne institucije uključujući i EK primijetile vidan napredak u svim oblastima i da se on temelji i na iskustvima građana i nevladinog sektora.
“Ta iskustva pokazuju znake povjerenja u Zaštitnika i posebno raduje što su zabilježeni referentni slučajevi iz kojih se može zaključiti kakav je njegov stav o pojedinim važnim društvenim pitanjima”, ocijenio je Bjeković.
On ističe da je primijećen i kontinuirani finansijski nedostatak da se obave sve one funkcije koje su u mandate Ombudsmana.
Prema njegovim riječima, i u ovom izvještaju otvorilo se pitanje odnosa državnih organa prema Zaštitniku, koji je promjenjiv i različit od institucije do institucije.
“Uočili smo trend da se na zahtjeve Zaštitnika u poslednje vrijeme odgovara sa zakašnjenjem i posle naših urgencija. Neki organi prihvatili su trend po kom ombudsman izdaje neobavezujuće preporuke, pa da u skladu sa tim mogu da se ponašaju jer neće trpjeti posljedice”, upozorio je Bjeković.
On je podsjetio da je, kada je u pitanju organizacija vlasti i generalno ustrojstvo državnih organa, Ombudsman Ustavom određen kao institucija koja se bavi zaštitom ljudskih prava i sloboda i samo to bi bilo dovoljno da se odgovorno odnose prema njegovim mišljenjima.
“Da li o nekoj stvari mislimo isto to je drugo pitanje, možda u instituciji Ombudsmana sa neke institucionalne strane nijesu prijemčiva sva ona shvatanja ili način ostvarivanja prava pred drugim organima, što ne znači da treba da se miješamo gdje nam nije mjesto”, kazao je Bjeković.
Prema njegovoj ocjeni, ako je intervencija Zaštitnika Ustavom i zakonom predviđjena, a državni organi ne poštuju takvu njegovu poziciju, onda se ne postavlja više pitanje da li je to odnos prema Ombudsmanu, već to postaje pitanje odnosa prema državi.
“To podrazumijeva i implementaciju naših preporuka jer one nisu date s ciljem da se neko kazni, već da se otkloni situacija koja uzrokuje povredu ljudskih prava i sloboda”, rekao je Bjeković.
On je kazao da institucija Ombudsmana nije kaznena ekspedicija, već korektiv vlasti i tako shvaćena može da donese samo dobro.
“Odgovorna vlast, poštujući naše preporuke, dokazuje svoju odgovornost ali i čini građanina zadovoljnim, omogućivši mu uživanje prava”, kazao je Bjeković.
On je naglasio da su poslednje vrijeme čvrsto vezani za praksu Evropskog suda za ljudska prava i “tu pokušavamo naći idealnu matricu kako treba da izgleda postupanje institucije u svim oblastima”.
“To traži inoviranje znanja, a kao bitan novi kvalitet ističem i pomak u kadrovskim kapacitetima i činjenicu da sada imamo izbalansiranost među sektorima i vrlo kvalitetnu materijalnu i kadrovsku bazu za jedan duži rok”, rekao je Bjeković.
On je, u vezi povjerenja u tu instituciju, ocijenio da postoji raskorak između onog što građanin očekuje i onog što može Ombudsman u skladu sa zakonom.
Kako je kazao, postoje često očekivanja građana da se u svakoj ranjivoj situaciji posredstvom Zaštitnika riješi njihov problem.
“Kada nemamo zakonski osnov za postupanje damo savjet koji pravni put da koriste kako bi svoje pitanje riješili na najefikasniji način. Taj rad ostaje najnevidljiviji dio našeg postupnja, a kada bi se to vrednovalo i kvalifikovalo naši rezultati bi imali još veću podršku, ne samo građana već i drugih subjekata, uključujući i EK”, rekao je Bjeković.
On je upozorio da institucija Ombudsmana, ali i druge koje se bave zaštitom ljudskih prava, moraju da harmonizuju primjenu standarda ljudskih prava jer oni moraju biti jednaki.
Bonus video:
