Narodni muzej Crne Gore i kulturno-istorijsko blago koje se u njemu čuva nisu ugroženi, već su u sigurnim rukama, poručila je ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić danas u parlamentu.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Dragutin Papović upitao je ministarku o razlozima za smjenu Anastazije Miranović s mjesta direktorice te ustanove.
Bratić, koja trenutno koordinira radom muzeja, je kazala da je Miranović ustanovu na čijem je bila čelu koristila u lične svrhe, za izlaganje svojih modnih kreacija u okviru izložbi koje je i sama otvarala, "ili bar to pokušavala, kao što je to bio slučaj za ovogodišnji Dan muzeja".
"Zašto se ne postavlja pitanje konflikta interesa prilikom potpisivanja ugovora sa štamparijom DPC, radi štampanja ulaznica, publikacija i ostalog materijala; kao i neraspisivanja otvorenog postupka za zakup koji iznosi mjesečno 2.500 eura, što je kršenje Zakona o javnim nabavkama. Ovo je samo dio dosad utvrđenih nepravilnosti", dodala je ministarka.
Navela je da ikona Bogorodice Filermose "nije na propisan način smještena, niti zaštićena", čime je, kako je rekla, prekršeno više zakona.
"Direktorica Narodnog muzeja Anastazija Miranović postupila je suprotno propisima i opštim aktima ustanove, što neosporno dokazuje nepostojanje dokumentacije o uslovima u kojima se čuva kulturno blago, pri čemu nije obezbijedila zakonit rad ustanove", objasnila je Bratić.
Kazala je da se razlog za smjenu Miranović navodi i u odluci Vlade, dok Papović smatra da je razlog za smjenu revanšizam.
Podsjetila je da je Vlada, odmah nakon razrješenja Miranović, imenovala Živka Radovića za novog direktora. Prema riječima Bratić, podnošenje njegove ostavke cijenili su kao lični čin, ali i potencijalnu nespremnost da se suoči sa svim izazovima koji postoje u toj ustanovi.
Poslanik DPS-a je kazao da je prije smjene Miranović muzej bio ugledna istitucija koju ministarka, kako je rekao, nijednom nije posjetila otkako koordinira njenim radom. Naveo je i da je muzej i dalje bez grijanja.
Bratić je, odgovarajući na pitanje poslanika Socijaldemokratske partije Raška Konjevića, kazala da je imenovana za koordinatora Narodnog muzeja sa svim ovlašćenjima koje ima direktor ustanove.
Na pitanje Konjevića da li osjeća ličnu odgovornost što Narodni muzej još nije obezbijedio lož ulje za grijanje, Bratić je odgovorila da je za to odgovorna bivša direktorica jer se, kako je kazala, briga o lož ulju mora voditi mnogo prije početka sezone grijanja.
Konjević je kazao da je atipično da neko ko vrši upravni nadzor nad radom institucije ujedno koordinira njome, i da neko ko može da vrši određenu vrstu kontrole finansija, upravlja njima.
Kako je kazao, sve su to stvari koje ukazuju da u samom resoru očigledno postoje izvjesni problemi, kojima se ne upravlja na adekvatan način.
“Svi oni direktori koje ste zamijenili, a nemoguće je da od skoro 300 njih niko nije valjao, sve ste to rasporedili po partijskim funkcijama, a prigrabili za sebe, pored četiri oblasti koje pokrivate, još i Narodni muzej”, naveo je Konjević.
Poslanica koalicije Crno na bijelo Božena Jelušić pitala je Bratić koliko je do sada, u svim oblastima koje pokriva njen resor, bilo tužbi povodom smjena sa menadžerskih i rukovodećih funkcija.
Bratić je odgovorila da je, zaključno sa 24. novembrom, Ministarstvo preko zaštitnika imovinsko-pravnih interesa primilo 157 tužbenih zahtjeva razriješenih direktora javnih obrazovnih ustanova u Crnoj Gori.
Ministarstvo je, kako je kazala Bratić, nadležnim sudovima dostavilo izjašnjenje na svih 157 tužbenih zahtjeva, sa predlogom da budu odbijeni kao neosnovani.
Na pitanje Jelušić da li je spremna da snosi individualnu odgovornost u slučaju da nadležne institucije dokažu da su pojedine smjene bile nezakonite sa aspekta meritornosti ili u formalnopravnom smislu, Bratić je odgovorila da su smjene direktora izvršene u skladu sa normama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju.
“Stoga očekujemo njihov pozitivan sudski epilog bez obzira na broj”, navela je Bratić.
Ona je, odgovarajući na pitanje poslanice DPS-a Aleksandre Vuković koja je strateška dokumenta i ciljeve u vezi sa razvojem kulture u Crnoj Gori osmislila i ostvarila, kazala da je Ministarstvo u julu pripremilo završni izvještaj o sprovođenju Programa razvoja kulture za period od 2016. do prošle godine, koji sadrži postignute rezultate u realizaciji strateških ciljeva.
U izvještaju su, kako je navela Bratić, date preporuke za naredni ciklus planiranja politike u oblasti kulture.
Ona je rekla da će Ministarstvo, nakon završenih analiza, objaviti javni poziv za dostavljanje sugestija i predloga za izradu što kvalitetnijeg strateškog dokumenta za naredni petogodišnji period.
Bratić je dodala da je kao prioritetni problem prepoznat neravnomjeran razvoj kulture u državi.
“Kao strateški cilj, čijoj realizaciji će se doprinijeti kroz implementaciju projekata nevladinog sektora, definisan je upravo ravnomjeran razvoj kulture na cijeloj teritoriji Crne Gore”, rekla je Bratić. Ministarstvo je, kako je navela, ostvarilo i značajne uspjehe na međunarodnom nivou.
Bratić je, odgovarajući na pitanje Vuković, rekla da je Ministarstvo upoznato sa stavom vršioca dužnosti (v.d.) direktora Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja prema reakreditaciji Fakulteta za crnogorski jezik i književnost.
“On se odnosio na tumačenje instituta reakreditacije i ukazivanje na nedovoljno poznavanje ove oblaste od zaposlenih u samoj Agenciji, jer je ona, u vrijeme reakreditacije Fakulteta, tek bila osnovana”, kazala je Bratić.
Kako je kazala, v.d. direktora Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja nije sporio akreditaciju fakulteta.
“Postojanje Fakulteta nije dovedeno u pitanje, obaveze države prema tom fakultetu su izmirene, kao i finansijska sredstva predviđena budžetom za narednu godinu", dodala je Bratić.
Bonus video:
