Tužiocu povrijeđeno pravo na privatni život

”Ograničavajući ga, budući da mu je nametnuo pravila ponašanja u slobodno vrijeme, u privatnom životu koja, iako nisu obavezujuća, stvaraju moralni teret i očekivano ponašanje državnih tužilaca u slobodno vrijeme”, navodi se u zaključcima

8141 pregleda 3 komentar(a)
Šoškić, Foto: borispejovic@gmail.com
Šoškić, Foto: borispejovic@gmail.com

Institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda utvrdila je da je donošenjem mišljenja Komisije za Etički kodeks državnih tužilaca, sadašnjem specijalnom državnom tužiocu Milošu Šoškiću povrijeđeno pravo na privatni život iz Ustava Crne Gore i Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i sloboda.

Zamjenica zaštitnika Snežana Armenko dala je preporuku Tužilačkom savjetu da u situacijama kada donijeto mišljenje može na bilo koji način da utiče na određeno pravo zaštićeno Ustavom da to obrazloži jasnim i uvjerljivim razlozima.

”...Zbog kojih je ponašanje u konkretnom slučaju takvo da opravdava nužnu i neodložnu potrebu da se ograniči, te da se uz adekvatno obrazloženje izvrši balansiranje i uspostavljanje pravedne ravnoteže između relevantnih suprotstavljenih javnih i privatnih interesa”, navodi se u njenoj preporuci.

Ona je primijetila i da je Tužilački savjet donio mišljenje da je podnosilac pritužbe kao državni tužilac “povrijedio pravila”, dok je njegova nadležnost u tom pravcu definisana kao “davanje mišljenja da li je određeno ponašanje u skladu sa etikom”.

Njena preporuka je da je zbog značaja pravnih posljedica i pravne snage mišljenja, posebno u odnosu na državne tužioce, poželjno primjenjivati zakonsku formulaciju njegove nadležnosti propisanu Zakonom o državnom tužilaštvu.

Ovaj slučaj odnosi se na incident u tržnom centru “Delta” iz decembra 2019. godine, kada je novinar “Dana” Vladimir Otašević pokušao da fotografiše biznismena Zorana Ćoća Bećirovića, koji je bio u društvu tužioca Šoškića. Tada je na novinara nasrnuo službenik MUP-a Mladen Mijatović, za kojeg je Otašević tvrdio da je Bećirovićev tjelohranitelj. Šoškić nije reagovao.

Komisija za etički kodeks državnih tužilaca donijela je krajem decembra 2019. godine mišljenje kojim je konstatovano da tadašnji tužilac u podgoričkom Višem državnom tužilaštvu druženjem sa osobom protiv koje je tužilaštvo pokrenulo postupak po krivičnoj prijavi, nije pazio da takvim ponašanjem na javnom mjestu ne nanese štetu ugledu državnih tužilaca, čime je povrijedio pravila iz etičkog kodeksa kojim se uređuje ponašanje u slobodno vrijeme. Navedeno je i da svojim odnosom prema događaju u holu tržnog centra “Delta” nije povrijedio načela i pravila etičkog kodeksa.

Šoškić je u pritužbi instituciji Zaštitnika naveo da mišljenje Komisije ne sadrži obrazloženje iz kojeg bi se na osnovu relevantnih činjenica vidjeli razlozi na osnovu kojih je došla do zaključka da je povrijedio etički kodeks, te da je to tijelo odlučilo arbitrarno.

”Premda je navedeno da je utvrđeno, primjećuje se da nije dato bilo kakvo činjenično utvrđenje i ocjena izvedenih dokaza pojedinačno. Dispozitiv mišljenja ne sadrži analizu konkretnog slučaja”, navodi se u zaključcima zamjenice zaštitnika Armenko.

Dalje se navodi da sama konstatacija da je protiv određenog lica podnijeta krivična prijava nadležnom državnom tužilaštvu, nije po mišljenju Zaštitnika dovoljna i relevantna da opravda zadiranje u privatni život. Zauzimanjem stava kroz mišljenje Komisije da je druženjem u slobodno vrijeme sa licem u odnosu na koje je pokrenut postupak po krivičnoj prijavi pred tužilaštvom, koje po nadležnosti nije ono gdje podnosilac pritužbe obavlja svoju funkciju, bez valjanog i dovoljnog obrazloženja na koji se način zapravo šteti ugledu državnih tužilaca, po mišljenju Zaštitnika, Tužilački savjet se umiješao u njegov privatni život.

”Ograničavajući ga, budući da mu je nametnuo pravila ponašanja u slobodno vrijeme, u privatnom životu koja, iako nisu obavezujuća, stvaraju moralni teret i očekivano ponašanje državnih tužilaca u slobodno vrijeme”, navodi se u zaključcima.

Iz Komisije su naveli su da podnosiocu pritužbe nije uskraćeno pravo na žalbu, osporavajući, pritom, tvrdnje da je mišljenje zasnovano na nepostojećem pravilu.

Bonus video: