Crna Gora namjerava da bude članica Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija (SB UN), da do kraja 2024. prepolovi dane čekanja na psihijatrijske preglede, vrati autonomiju Univerzitetu Crne Gore (UCG) i dobije administraciju bez papira. To je samo dio ciljeva koje je Vlada Zdravka Krivokapića postavila u nacrtu Srednjoročnog programa rada za period 2022-2024.
Javna rasprava u vezi sa pripremom Srednjoročnog programa rada i Godišnjeg programa rada Vlade za sljedeću godinu trajaće do 10. januara, a Generalni sekretarijat pozvao je zainteresovane da se uključe u pripremu ta dva dokumenta.
Ključni srednjoročni prioriteti Vlade su vladavina prava i jednake šanse, zdrave finansije i ekonomski razvoj, zdravlje i zdrava životna sredina, obrazovanje i društvo zasnovano na znanju, digitalna transformacija i Crna Gora kao buduća članica EU s osnaženom pozicijom na međunarodnoj sceni.
Žele ambasadu i u Izraelu
Kada je u pitanju vanjska politika, jedan od ciljeva je kandidatura za članstvo u SB UN u periodu od 2026 - 2027.
”Članstvom u SB UN Crna Gora potvrđuje svoj kredibilitet u međunarodnoj zajednici. Kao članica jednog od glavnih organa UN, svojim glasom i aktivnim učešćem, Crna Gora bi aktivno doprinosila i jednom od ključnih ciljeva UN, očuvanju međunarodnog mira”, navodi se u obrazloženju. Od 15 članica SBUN, pet su stalne.
Kao indikatori rezultata navode se, između ostalog, formirano radno tijelo za pripremu kampanje i osigurana podrška drugih zemalja. U tom dijelu, kao polazna vrijednost navodi se podrška 24 države, sljedeće dvije godine 50, odnosno 75 država, a ciljana vrijednost za 2024. godinu je podrška 100 zemalja.
Crna Gora namjerava da otvori ambasade u Danskoj i Holandiji, jer bi to, ističe se, bilo od značaja za proces evropske integracije i jačanje saradnje sa dijasporom. U tom vremenskom intervalu očekuje se donošenje odluke o ambasadi u Izraelu, koja bi bila otvorena u Tel Avivu.
Ministarstvo vanjskih poslova izradiće Strategiju vanjske politike za period od 2023-2026.
U dijelu koji se tiče unapređenja sistema odbrane, u Nacrtu se navodi da se uskoro očekuje izgradnja radarskog položaja na Bjelasici.
”Izgradnjom radarskog položaja Crna Gora će postati dio integrisanog sistema zaštite vazdušnog prostora NATO-a, čime se povećava bezbjednost teritorije Crne Gore”, navodi se u obrazloženju. Za izgradnju položaja planirano je 1,2 miliona, a 300.000 eura za modernizaciju radara koji je dobila od NATO.
Za sljedeću godinu, takođe, planirano je učešće na 12 međunarodnih vježbi, a u drugoj polovini godine planirana je i provjera sposobnosti u skladu sa NATO metodologijom i standardima.
U dijelu koji se tiče podršci članstvu u EU, navodi se da je procenat veoma dobro i dobro informisanih o procesu pristupanja 57,5 odsto, a da će do kraja 2024. on ostati na nivou od najmanje 55 odsto.
Kada je u pitanju generalni stav o EU, početno stanje je da najmanje 71,9 odsto građana ima veoma i uglavnom pozitivan stav, a da bi se on postepeno smanjivao do kraja 2024. na najmanje 60 odsto.
Četvrtina otpada spremna za ponovnu upotrebu
U dijelu koji se tiče zdravlja, planiraju da se smanji broj dana čekanja na pregleda u oblasti ORL, psihijatrije i dermatovenerologije sa 45 na 30 dana u 2022, pa na 25 u 2023. i na 21 do kraja 2024. U ovom dokumentu pominje se i plan otvaranja klinika za infektivne bolesti i za dermatovenerologiju.
Jedan od ciljeva je da se sa prošlogodišnjih 75 odsto smanji procenat umrlih od hroničnih nezaraznih bolesti u odnosu na ukupan broj umrlih na 65 odsto do kraja 2024.
Kada je u pitanju očuvanje životne sredine, procenat količina otpada pripremljenih za ponovnu upotrebu i recikliranje iznosiće 25 odsto u 2024. Namjeravaju i da povećaju udio zaštićenih područja sa 13 na 17 odsto.
U dijelu koji se odnosi na vladavinu prava i jednake šanse, Vlada će, prema tom dokumentu, nastojati da smanji stepen diskriminacije LGBTI osoba sa 17,6 na 14 odsto, nacionalnih manjina sa 13,4 na 11 odsto, diskriminaciju na osnovu vjeroispovijesti sa 13,2 na 11 odsto, pripadnikaa romske i egipćanske zajednice sa 22,2 na 20 odsto.
Plan je i da se snizi stepen etničke distance prema pripadnicima RE zajednice sa 0,55 na 0,52 odsto.
”Ukupno zalaganje Vlade da unaprijedi stanje rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori će se ogledati u poboljšanoj poziciji na Indeksu rodne ravnopravnosti, gdje želimo postići napredak sa 55 na barem 56 poena”, piše u dokumentu.
Jedan od ciljeva vlade je i poboljšanje dostupnosti pravde građanima kroz suđenje u razumnom roku, pa je tako plan da se broj zaostalih predmeta sa 11.767 u 2020. smanji na 10.590 na kraju 2024.
Žele bolju poziciju na PISA i GII
U dijelu koji se odnosi na obrazovanje, prioritet je depolitizacija i vraćanje autonomije UCG.
”Želimo obrazovanje fokusirano na kreativnost i prepoznavanju talenata; sportski razvoj djece i omladine, koja, od vrtića pa do univerziteta, treba da se nadmeće u sportskom duhu; kulturu, koja se zasniva na njegovanju tradicije i razlika, a koja podstiče kreativnost i pravi iskorake”, piše u dokumentu.
Među ciljevima je povećanje postignuća učenika na nivoima 5 i 6 za pet odsto iz svih vrsta pismenosti na PISA testiranju na ciklusu nakon 2022.
”To će ujedno doprinijeti i povećanju prosječne ocjene na predmetima mature”, plan je Vlade. Dodaje se i da će nastavnici u većem procentu učestvovati u profesionalnom razvoju kako bi se u kontinuitetu prilagođavali promjenama u obrazovanju, a želi se obezbijediti i veći broj licenciranih obrazovanja odraslih sa sadašnjih 118 na 136 u 2024.
U dijelu jačanje nacionalne naučne, istraživačke i inovacione infrastrukture, plan je da pozicija Crne Gore na Globalnom indeksu inovativnosti (GII) u okviru infrastrukture, bude unaprijeđena za sedam mjesta - od 60. do 53.
Stopa realnog rasta ekonomije iznosiće 6,4 odsto 2022, 5,1 odsto 2023. i 4,5 odsto 2024. godine, predviđa se poglavljem koji se tiče finansija. Prosječna stopa inflacije će se, dodaje se, smanjivati postepeno sa 2,1 u 2021. do 1,6 odsto do kraja 2024, a u ovom periodu je projektovan rast prosječnog broja zaposlenih za 3,3 odsto, od trenutno 230.000.
Mijenjati navike u kancelarijskom poslovanju
U poglavlju koje se tiče javne uprave, Vlada će, kako se navodi, nastojati da obezbijedi 100 odsto uključenosti svih zainteresovanih strana kroz proces javnih konsultacija za sve akte koji im podliježu.
”Proaktivnost državnih organa u cilju veće transparentosti je od krucijalnog značaja, te će procenat objavljenih informacija od strane ministarstava u skladu sa Zakonom o slobodnom pristupu informacijama (SPI) sa 94,4 biti povećan na 98 odsto. U odnosu na broj izjavljenih žalbi po zahtjevima za SPI u ministarstvima i Generalnom sekretarijatu Vlade će se raditi na njihovom smanjenju za 20 odsto u odnosu na 2021”, piše u dokumentu.
Poglavlje “Digitalna transformacija” predviđa administraciju bez papira i razvoj elektronskih usluga, pa je tako plan da sa 38 na 50 odsto poraste procenat organa u kojima je uspostavljen elektronski sistem upravljanja dokumentima.
U dokumentu se navodi i da je, da bi e-uprava i e-kancelarijsko poslovanje zaživjelo u praksi, potrebno, prije svega uticati na promjenu davno stečenih navika u kancelarijskom poslovanju te promjenu svijesti zaposlenih u javnoj administraciji.
U planu je i dizajniranje i realizacija promotivne kampanje “Crna Gora destinacija za digitalne nomade”, a do kraja 2022. trebalo bi da u potpunosti u funkciji bude platforma Obavijesti.me - alat putem kojeg će građani SMS porukom, e-mailom ili pismom dobijati obavještenja o brojnim servisnim informacijama, javnim pozivima i konkursima, statusima transakcija, dokumenata ili prijava koje su podnijeli u organima državne uprave ili lokalnim samoupravama.
Bonus video:
