Stranci koji traže međunarodnu zaštitu zadovoljni su uslovima prihvata u Crnoj Gori i osjećaju se zbrinuto i sigurno, kazala je načelnica Direkcije za prihvat stranaca koji traže međunarodnu zaštitu, Irena Rakočević.
Ona je navela da Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) ima ključnu ulogu u sveobuhvatnom odgovoru sistema i u postupku za ostvarivanje smještaja stranaca koji traže međunarodnu zaštitu.
“Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranaca je jedan od prvih zakona koji u potpunosti implementira evropske standarde iz oblasti azila i predstavlja značajan korak u evropskim integracijama Crne Gore”, rekla je Rakočević agenciji MINA.
Tim zakonom je, kako je kazala, u potpunosti normirana oblast prihvata stranaca koji traže međunarodnu zaštitu u Crnoj Gori.
„Strancima koji traže međunarodnu zaštitu se u Centru za prihvat obezbjeđuje odgovarajući smještaj, ishrana, pravna pomoć, zdravstvena zaštita, psihološka i informativna pomoć, pomoć u odjeći i obući“, navela je Rakočević.
Rakočević je dodala da su obezbijeđena higijenska sredstva za ličnu i zajedničku higijenu, kao i okupaciona terapija kroz organizovanje različitih radionica.
„Naročito se vodi računa o ranjivim grupama: djeci, ženama, ženama i maloljetnicima bez pratnje, osobama sa invaliditetom, pri čemu se obezbjeđuje poštovanje prava na privatnost, dostojanstvo i sigurnost svih članova porodice“, dodala je Rakočević.
Ona je istakla da stranci koji traže međunarodnu zaštitu imaju pravo na rad, protekom roka od devet mjeseci od dana podnošenja zahtjeva za međunarodnu zaštitu.
Prema njenim riječima, dok borave u objektima Direkcije, u cilju što bolje socijalizacije i psihološke podrške, organizuju se radionice na aktuelne teme u tom trenutku, radionice izrade nakita i dekupaža, likovne radionice za djecu i odrasle, i radionice za savladavanje osnovne komunikacije na crnogorskom jeziku.
„Stranci se veoma pozitivno izražavaju o uslovima prihvata u Crnoj Gori i ističu da su se osjećali zbrinuto i sigurno“, istakla je Rakočević.
Rakočević je kazala da je činjenica da i dalje Crna Gora nije krajnja željena destinacija migranata i da oni Crnu Goru gledaju kao tranzitnu državu, a glavna destinacija im je Evropska unija (EU).
„U prilog tome govori činjenica da veliki broj migranata koji podnesu zahtjev za međunarodnu zaštitu dobrovoljno napusti Crnu Goru prije donošenja odluke o njihovom zahtjevu“, pojasnila je Rakočević.
Ona je dodala da podaci pokazuju da se većina kratko zadrži u Crnoj Gori, tek onoliko koliko im je potrebno da nađu način da nastave putovanje ka drugim evropskim zemljama, što nikako ne treba dovoditi u vezu sa uslovima u Centru.
„Već sa ciljem samog puta koji je planiran uglavnom od samog napuštanja matične zemlje, a to je život u nekoj od zemalja EU, gdje po pravilu već boravi dio njihove porodice ili sunarodnika“, rekla je Rakočević.
Za smještaj stranaca koji traže međunarodnu zaštitu, kako je navela, Direkcija raspolaže kapacitetom od 104 mjesta u Odsjeku za prihvat u Spužu, dok Odsjek za prihvat Božaj ima 60 mjesta.
Rakočević je istakla da se dalje aktivnosti MUP-a u cilju uvećanja smještajnih kapaciteta odnose i na rekonstrukciju postojećeg Centra za prihvat u Spužu.
Ona je pojasnila da će se time stvoriti uslovi za dodatnih 60 mjesta za smještaj i postavljanje deset kontejnera za smještaj i dva sanitarna kontejnera na novokupljenoj zemljišnoj parceli koja se graniči sa kompleksom Centra u Spužu.
„Na taj način, kapaciteti će se povećati za još 60 mjesta, što ukupno čini povećanje od 120 mjesta u Spužu“, kazala je Rakočević.
Prema riječima Rakočević, dalje aktivnosti MUP-a podrazumijevaju i rekonstrukciju „Karaule Božaj“, za što su sredstva obezbijeđena kroz IPA projekat uz podršku Međunarodne organizacije za migracije (IOM).
Ona je kazala da će se time obezbijediti u redovnim okolnostima 120 mjesta za smještaj, a u vanrednim 200 mjesta.
“Preduzimanjem aktivnosti u pogledu uvećanja i proširenja smještajnih kapaciteta, kao kandidat za članstvo u EU, Crna Gora, težeći da se legitimiše kao društvo evropskih vrijednosti, pokazala je snažnu posvećenost prema potrebama ugroženih”, rekla je Rakočević.
Rakočević je dodala da im Crna Gora pruža sigurno utočište, poštujući ljudska prava i primjenjujući evropske standarde, što je i prepoznato u posljednjem Izvještaju Evropske komisije o Crnoj Gori.
Kako je rekla, statistički podaci pokazuju da je pandemija koronavirusa usporila migratorne tokove, kao i da je, usljed toga, smanjen broj stranaca koji traže međunarodnu zaštitu.
Bonus video:
