Kolašin: Radovi na Spomen-domu pri kraju, ako ne bude novih iznenađenja

Rekonstrukcija kolašinskog Spomen-doma očigledno će trajati najmanje dvije godine

5368 pregleda 3 komentar(a)
Spomen-dom Kolašin, Foto: Dragana Šćepanović
Spomen-dom Kolašin, Foto: Dragana Šćepanović

Iz kolašinske Opštine očekuju da će radovi na Spomen-domu biti završeni naredne godine.Taj posao, koji je formalno označen kao redovno održavanje objekta, započet je lani, početkom prve polovine avgusta.

Kako su “Vijestima” kazali u kabinetu predsjednika Opštine Petka Bakića, preostala je još zamjena jednog dijela stakala i postavljanje betonskih ploča na ravnom dijelu krova. Radovi su se, kako objašnjavaju, ove godine otegli zbog potrebe izrade konzervatorskog projekta.

“Od Uprave za zaštitu kulturnih dobara bilo je neophodno da se pribavi konzervatorski projekat za zamjenu stakla, zbog čega su radovi kasnili. Radovi se izvode u skladu sa Elaboratom za redovno održavanje Spomen doma. U sljedećoj godini završiće se zamjena preostalih stakala, te postavljanju novih betonskih ploča na ravnom dijelu krova, s obzirom na to da su stare uklonjene na samom početku radova. Takođe, novim budžetom, pored sredstava za završetak radova, predviđena su i sredstva za osvjetljenje zgrade”, objašnjavaju iz Bakićevog kabineta.

Redovno održavanje Spomen doma, koje će očigledno trajati najmanje dvije godine, ukupno će koštati skoro 648.000 eura. Izvođačima je lani plaćeno 300.048, a za ove, kako kažu u Opštini, “privremene situacije plaćen je iznos od 270.857 eura”.

Iz Bakićevog kabineta nijesu odgovorili da li su zadovoljni kvalitetom do sada završenih radova, na koji je bilo mnogo nezvaničnih zamjerki od službenika lokalne uprava čije su kancelarije smještene u Spomen domu, ali i od opozicije.

Prema dokumentaciji koju su “Vijestima” ljetos dostavili iz Opštine na osnovu zahtjeva o slobodom pristupu informacijama, inspektorka za kulturna dobra Dragana Bošković Drobnjak u januaru je kontrolisala građevinske radove. Status nepokretnog kulturnog dobra od lokalnog značaja Spomen domu utvrđen je prije deceniju. Projektom su predviđeni demontažni radovi, postavljanje skele, armirano-betonski radovi i sanacija fasadnih površina (termoizolacija i hidroizolacija), kao i zamjena stakala na svim prozorima objekta.

Navodno, redovno održavanje Spomen doma započeto je nakon dobijene saglasnosti Uprave za zaštitu kulturnih dobara i odobrenja da se bez konzervatorskog projekta mogu izvesti radovi na fasadi objekta, to jest hidroizolacione premazi kojima se na bilo koji način ne utiče na izgled i stabilnost objekta. U okviru redovnog održavanja planirana je bila zamjenu polomljenih stakala, međutim, kako su ranije kazali iz Oštine, izvođač i nadzor su na licu mjesta ustanovili da su okviri prozora u jako lošem stanju te predložili zamjenu na određenim djelovima.

Redovno održavanje Spomen doma prvobitno je trebalo da košta 540.000, a kasnije je poskupilo za još oko 100.000 eura. Razlozi za poskupljenje, prema onome što su ranije objašnjavali iz lokalne vlasti su “izuzetno loše stanje pojedinih elemenata tog objekta, koji su otkriveni tokom izvođenja radova”.

Među razlozima za poskupljenje, ali i povećanje iz Opštine su navodili da je, prilikom izvođenja demontažnih radova, primijećeno da je stanje čelične konstrukcije prozorskih ramova u veoma lošem stanju. Takođe, po uvođenju izvođača u posao, odvodi za atmosfersku kanalizaciju propuštali su vodu. Kako su cijevi ugrađene čitavom dužinom kroz beton, nije ih bilo moguće sanirati, već je bila neophodna ugradnja novih sa cijevnim razvodom na predviđenim mjestima. Među “iznenađenjima”, koje su investitore i izvođače dočekali na objektu bila je i činjenica da ispod limova na krovu nije bilo armirano betonska ploča, kako se očekivalo, već je prostor bio ispunjen mineralnom vunom. Bili su, navodno, istrulili nosači stakala na kupolama, a taj problem nije predviđen prilikom prvobitnog kreiranja cijene radova.

Radovi se finansiraju iz lokalnog budžeta i prvi su nakon više decenija. Ranije je najavljeno da će, nakon adaptacije i rješavanja problema hidroizolacije, biti sanirana unutrašnjost objekta, a fokus će biti stavljen na veliku kongresnu salu koja već godinama nije u funkciji.

Bonus video: