Palmin surlaš Rhynchophorus ferrugineus) ne napada samo palmu kanaris, već sve vrste palme, a nakon njih zbog sposobnosti mutacije, uništava narandže, limunove i ostale agrume,kazao je Vinsent Kremin, gost iz Francuske na tribini koju su u četvrtak veče ,uz podršku lokalne uprave , organizovale nevladine organizacije Ekološko društvo Boka i Društvo prijatelja Herceg Novog.
Olivera Doklestić, predsjednica Ekološkog društva Boka, palmin surlaš je okarakterisla kao “agresora koji mijenja lice grada”.
Kremin je upozorio da “ukoliko Novljani hitno ne preduzmu korake, kakvi postoje u Francuskoj u kojoj je evidentirano preko 2 miliona stabala palme, za godinu dana ostaće bez ijedne palme”. On je ustvrdio da se ta zamlja najuspješnije bori protiv pošasti.
Objasnio je da palmin surlaš mutira , da ženka dnevno izleže 300 jaja, da mu je reproduktivni period svih 12 mjeseci godišnje, te da samo u jednom letu pređu 50 km, što govori o razmjerama moguće katastrofe.
Francusko Ministrastvom poljoprivrede, zakonodavstvom i kvalitetnim tretmanima sa 90 procentnom uspješnošću, već deset godina vodi borbu protiv palminog surlaša. Zakon koji je donesen 2010 godine je izuzetno represivan i podrazumijeva da, ukoliko pojedinac na svom imanju, ne dozvoli specijalizovanim organizacijama da tretiraju palme, biva kažnjen sa 30.000 eura ili zatvorskom kaznom u trajanju od šest mjeseci.
Na tribini se čulo da u Crnoj Gori ne postoji zakonska regulativa, niti ingerencije Komunalne policije koje omogućavaju da se neko natjera da plati za uklanjanje zaraženih palmi koje su legla surlaša.
Kao prevenciju i za liječenje palmi, gost iz Francuske predlaže, kao najdjelotvorniju, biološku metodu koja podrazumijeva da se središnji dio krošnje palme zalijeva biološkim preparatom koji sadrži mikroskopske entomopatogene nematode vrste Steinernema carpocapsae Jednostavnom i bezopasnom primjenom ovog biloškog preparata postiže se do 98% prevetivna zaštita i 80% kurativno djelovanje u liječenju palmi, tvrdi Kremin.
Jasmina Konjević, vd direktorka Stambeno komunalnog, je naglasila da treba biti oprezan prilikom uvoženja drugog stranog organizma, u borbi protiv surlaša, koji dodatno narušava ekosistem. Ukazala je na primjer Italije, koja je to uradila i koja sada ima toliki problem sa štetom na maslinjacima i spasavanjem maslina “ da su plame pale u drugi plan”.
Jovanka Matković, iz Sekretarijata za stambeno komunalne djelatnosti i ekologiju, kazala je, da je u Crnoj Gori, Ministrastvo poljoprivrede i Fitosanitarna uprava donijela mjere kojih se sve opštine pridržavaju, ali da su nedjelotvorne.
U borbi protiv palminog surlaša mora postojati zajednička i sinhornizovana akcija i vlasnika palmi i onih koji se bore protvi napasnika , kaže Vanja Spaić, iz sektora Zelenilo Stambeno komunalnog .
Na skupu je predloženo da se inicira sazivanjevanredne sjednice SO Herceg Novi, koja bi donijela konkretne predloge o zaštiti palmi i borbi protiv palminog surlaša.
Bonus video:
