Bez obzira na to što je 4. februara 42. Vladi Crne Gore izglasano nepovjerenje i što je sada u tehničkom mandatu, Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta (MPNKS) namjerava da nastavi da imenuje direktore predškolskih ustanova, osnovnih i srednjih škola, nakon sprovedenih konkursnih procedura.
To je “Vijestima” odgovoreno iz resora, na čijem je čelu Vesna Bratić.
Pravnici, pak, smatraju da tzv. tehnička Vlada treba samo da radi neodložne poslove, a da u to ne spadaju priprema predloga zakona, imenovanje javnih funkcionera, zapošljavanje državnih službenika i namještenika,...
Prema Zakonu o sprečavanju korupcije, direktori vrtića, osnovnih i srednjih škola su javni funkcioneri.
”Vladi je izglasano nepovjerenje, ali Vlada, pa i MPNKS je dužna da ispunjava zakonske obaveze sve do izbora nove Vlade. Kao što je i do sada bila praksa MPNKS-a, postupamo isključivo u službi građana i svoje zakonske obaveze ispunjavamo kako građani ne bi bili uskraćeni za svoja prava”, odgovorili su “Vijestima” iz tog resora na pitanje ko će vršiti njihov izbor i potpisati rješenja direktorima izabranim na osnovu raspisanih konkursa, s obzirom na to da je Vlada u tehničkom mandatu.
Iz Ministarstva su još saopštili da su na čelu 17 vrtića i 129 osnovnih škola vršioci dužnosti direktora. Od ukupno 162 osnovne škole, navode iz MPNKS, 33 su dobile direktore na puni mandat.
”Do sada je izabrano ukupno 33 direktora na puni mandat, s tim što napominjemo da je imenovanje direktora počelo krajem prethodne godine. Ukupan broj raspisanih oglasa je 162”, precizirali su iz Ministarstva prosvjete.
Prema važećim propisima, imenovanje direktora škola potpisuje ministar.
Kašćelan: U tekuće poslove ne spadaju imenovanja i postavljenja funkcionera
Predavač na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore Balša Kašćelan je nedavno, u stavu objavljenom u “Vijestima”, pojasnio da Ustav Crne Gore jasno kaže da ukoliko dođe do izglasavanja nepovjerenja Vladi, ona “ostaje da egzistira do izbora nove”.
”To egzistiranje se u teoriji često označava kao ‘tehnički mandat’ Vlade. Imajući u vidu da Ustav ne sadrži ovaj termin, a relevantnih zakonskih propisa (Zakon o Vladi i Zakon o Skupštini) nema, treba precizirati pojam ‘tehničkog mandata’. Prije svega, treba reći i da ovaj naziv koji se odomaćio u političkoj teoriji nije sasvim tačan i ispravan. Prestankom mandata (izglasavanjem nepovjerenja), Vlada prestaje da radi u punom povjerenom kapacitetu... Znači, prestankom mandata, gubi se osnov za djelovanje i ‘tehnički mandat’ ne treba doživjeti kao produženi ili privremeni mandat, već kao pravno uobličavanje međuprostora između rada dvije Vlade”, objasnio je Kašćelan.
Navodi da, s obzirom na to da ne smije postojati pravni vakuum od raspuštanja stare do izbora nove Vlade, smisao termina “tehnički mandat” jeste da pravno pokrije aktivnosti postojeće Vlade.
Kašćelan je ocijenio da je javnost posebno zainteresovana za obim aktivnosti koje Vlada može obavljati u ovom međuprostoru... Prestankom mandata, ističe on, prestaje i vrijeme ovlašćenja i Vlada gubi pravni osnov da vrši poslove iz svoje nadležnosti u punom kapacitetu.
”Tako joj ostaje formalni okvir u kojem se vrše samo tekući, neodložni poslovi. U neodložne poslove ne spada ni predlaganje zakona ni donošenje podzakonskih propisa, izuzev kada nastupe vanredne okolnosti. U tekuće poslove ne spadaju ni imenovanja ni postavljenja javnih funkcionera, ili zapošljavanje službenika i namještenika, a ni davanje predloga za raspuštanje Skupštine. U tekuće radne poslove ulaze isključivo oni poslovi koji doprinose očuvanju postojećeg nivoa angažovanosti, drugim riječima postojeća Vlada održava status kvo stanje do izbora nove Vlade”, naglasio je, između ostalog, Kašćelan u svom osvrtu.
Kaluđerović: Zanemarivanje dobre demokratske prakse
Viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje Snežana Kaluđerović kazala je “Vijestima” da Ustav ne poznaje termin “tehničke vlade”.
”Ali dobra demokratska praksa, čak i kad ne postoji Zakon o Vladi, ukazuje na to da Vlada koja nema povjerenje Skupštine nema ni legitimitet da djeluje u punom kapacitetu. U komentaru Ustava profesora Mladena Vukčevića stoji da takva Vlada ‘obavlja samo tekuće poslove’ i ‘ustručava se da preduzima značajnije ekonomske i političke mjere iz svoje nadležnosti’. Iz ovog je jasno da imenovanja na javne funkcije ne mogu biti dio okvira tehničkog mandata, i ovakve ministarkine ponovljene greške vodiće novim štetama. Ovdje se nesumnjivo radi o nedemokratskom i neetičkom postupanju, jer ministarka ne radi u javnom interesu već sračunato obezbjeđuje korist za pojedina lica ili subjekte”, naglasila je Kaluđerović.
Prema njenim riječima, ministarka Bratić je “do sada mnogo puta demonstrirala nepoštovanje zakona, institucija i dobrih praksi”.
”Njen najradikalniji i najpoznatiji primjer kršenja zakona, čak sistemskog karaktera, bila je nezakonita smjena više od 250 direktora vaspitno-obrazovnih ustanova. Da podsjetim, tu nije bilo obavezne pojedinačne procjene rezultata rada svakog od direktora, već je napravljena jedna odluka za sve zbog čega su štetu pretrpjeli nezakonito smijenjeni direktori, ali i svi mi koji ćemo plaćati štetu jer već stižu pravosnažne presude koje potvrđuju te nezakonitosti, a slijediće i odštete”, podsjetila je Kaluđerović.
Nažalost, ističe ona, iz ovog nije izvučena lekcija.
”...Pa i danas imamo nepoštovanje bazičnih procedura u imenovanjima direktora, uključujući i antidatirane odluke o tim imenovanjima. Tako, recimo, imamo situaciju da su iz Ministarstva 1. februara uputili usmeno svim školama zahtjev da se izjasne o kandidatima za direktora na nastavničkim vijećima, u zakonskom roku od 15 dana. Međutim, neposredno pred sjednice nastavničkih vijeća, koje su zakazane dan nakon tih upućenih zahtjeva, školama stiže odluka ministarke kojom imenuje kandidata i to retroaktivno na 28. januar. To je ponižavanje i nastavičkih vijeća, jer se vidi da ministarku suštinski ne interesuje njihovo mišljenje. Takođe, imamo slučajeve gdje su verifikovani od strane komisije Ministarstva kandidati koji ne ispunjavaju posebne uslove propisane Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju u pogledu radnog staža i godina iskustva u nastavi”, objašnjava Kaluđerović.
Ponavlja i da Vlada prestaje da radi u punom povjerenom kapacitetu onog trenutka kada joj se izglasa nepovjerenje.
”A to se desilo izglasavanjem nepovjerenja čitavoj Vladi, dok je u slučaju Bratić to dvostruko jer ona ima i prethodno izglasanu interpelaciju od strane poslanika vladajuće većine i opozicije, što poništava njen legitimitet za donošenje bilo kakvih važnih odluka u ovom periodu”, zaključuje Kaluđerović.
I prethodna Vlada je, tokom tehničkog mandata od septembra do decembra 2020, donosila slične krupne i važne odluke, koje su kasnije oštro kritikovane.
Bonus video:
