Pošast zvana Covid-19 nije potpuno iskorijenjena, a iskustva nekih zapadnih zemalja, pozivaju na dodatni oprez, kazala je ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović.
"Iako borba sa pandemijom koronavirusa još traje, iako bilježimo značajno poboljšane epidemiološke uslove, ono što zasigurno sada znamo, a to potvrđuju i brojne studije i naučna istraživanja, jesu evidentne posljedice i zdravstveni izazovi koje donosi postcovid period, kazala je Bojović, otvarajući Postcovid simpozijum "Izazovi medicine u borbi sa virusom COVID 19".
Ona je dodala da je virus, primarno respiratorni, pokazao sposobnost nevjerovatno razarajućeg učinka na sve organe i organske sisteme i moguće trajno narušio njihove osnovne funkcije.
"Vjerujem da će naučna zajednica, u prvom redu medicinski profesionalci, u vremenu pred nama imati ozbiljan zadatak kako bi na pravi način zaštitili zdravlje populacije, posebno onih ljudi koji su bili pogođeni COVID 19 infekcijom", kazala je Borovinić Bojović.
Ona je, kako je saopšteno iz Ministarstva zdravlja, naglasila kako već sada možemo biti sigurni da ćemo se suočiti sa posebnim izazovom brige o mentalnom zdravlju, jer je, kako je navela, dvogodišnji period, karantinski uslovi, kao i sve nepoznanice koje su pratile pandemiju od samog početka, donio ozbiljne negativne psihološke uticaje koji mogu uzrokovati simptome posttraumatskog stresa, depresiju i anksioznost.
"Ovome nas uče i lekcije iz prethodnih pandemija i nacionalnih kriza. Tako se globalna epidemija SARS-a iz 2003. dovodi u vezu sa porastom broja samoubistava za 30 odsto među svjetskom populacijom starijom od 65 godina. Gubitak posla i finansijske teškoće tokom globalne ekonomske krize iz 2008. godine, takođe, se povezuju sa dugotrajnim propadanjem mentalnog zdravlja".
Pored posljedica po mentalno zdravlje, kako je navela Borovinić Bojović, poseban izazov za zdravstvene sisteme biće kardiovaskularna, neurološka, ali i imunska oboljenja, te da zbog svega navedenog, crnogorski zdravstveni sistem u narednom periodu ima ozbiljan zadatak da da adekvatan odgovor na narastajući izazov borbe sa postcovid oboljenjima i posljedicama koje utiču na zdravlje ljudi.
"U saradnji sa Ministarstvom zdravlja, Klinički centar Crne Gore već je u okviru ustanove razradio strateški plan i pristup, te u okviru postojećih organizacionih cjelina uspostavio tretman za pacijente koji imaju ozbiljne zdravstvene komplikacije nakon preležane COVID infekcije. Želim da podsjetim da je Ministarstvo zdravlja u saradnji sa Institutom ''Dr Simo Milošević'' u Igalu omogućilo postcovid rehabilitaciju za pacijente sa težim oblikom oboljenja uzrokovanog virusom COVID 19, te da je do sada to pravo iskoristilo 128 pacijenata. Vlada Crne Gore je za ovu namjenu opredijelila milion eura. Na ovaj način, ali i strateškim pristupom koji podrazumijeva višemilionsku nabavku savremene medicinske opreme u svim zdravstvenim ustanovama, te do sada najvećim povećanjem plata zaposlenim u zdravstvu, jasno smo iskazali nedvosmislenu namjeru da ulaganjem u zdravstveni sistem pokažemo da ova ulaganja nisu trošak već investicija u zdravlje, a svi dobro znamo da zdravlje nema cijenu", kazala je Borovinić Bojović.
Kako je saopšteno, u radnom dijelu simpozijuma ministarka zdravlja predstavila je strategije resora za naredni period, naglašavajući da je poseban akcenat stavljen na prevenciju i liječenje hroničnih nezaraznih bolesti, koje su globalno i kod nas najčešći uzrok obolijevanja i umiranja i poručila da je zdravstveni sistem u potpunosti posvećen obezbjeđivanju kvalitetne zdravstvene zaštite za sve građane.
Bonus video:
