Bošnjačka nacionalna fondacija počela je prikupljanje sredstava za izgradnju kulturnog centra u centru Pljevlja posvećenom muftiji sandžačkom Mehmedu ef. Šemsikadiću, rođenom u tom gradu početkom 19. vijeka.
Prema predračunu za kupovinu placa i stare kuće u centru Pljevalja i izgradnja vakufa od 300 metara kvadratnih koštala bi nešto manje od 300.000 eura.
Prema podacima dostupnim na internetu, muftija Mehmed Nuruddin Vehbi ef. Šemsikadić rođen je 1827. godine u Pljevljima (Taslidže) u Sandžaku, u uglednoj ulemanskoj porodici. Osnovnu školu je završio u rodnim Pljevljima, medresu u Sarajevu, a studije nastavio u Istanbulu u Turskoj. Nakon završenih studija vratio se u rodni kraj gdje je počeo predavati u pljevaljskoj školi - Ruždiji.
Pljevaljski muftija postao je 1866. godine. Od Berlinskog kongresa se politički aktivirao i uspostavio vezu sa bošnjačkom elitom u Sarajevu koja se pripremala za oružani otpor Austrijancima. U svoje redove je tim povodom priključio i albanske dobrovoljce.
Muftija Šemsikadić je u cilju dogovora sa svojim saradnicima došao u Sarajevo 12. jula 1878. godine zajedno sa novim vojnim zapovjednikom Bosne Hafiz-pašom, koga je kao ispomoć Bosni poslala Turska. Ovaj odlazak u Sarajevo je podrazumijevao sastanak sa tamošnjom bošnjačkom elitom i zajednički dogovor oko odbrane Bosne. Ubrzo po povratku kući, nakon dvije sedmice od tog sastanka, austrijske trupe su prodrle u Bosnu 29. jula 1878. godine.
Pripravni pljevaljski muftija je brzo na noge podigao svoje dobrovoljačke odrede Bošnjaka i krenuo prema Bosni da je brani. Njegovim odredima su se pridružili i Bošnjaci iz Istočne Bosne, pa je sa tako ojačanom vojskom došao u Sarajevo 4. augusta 1878. godine gdje je dočekan srdačnom dobrodošlicom.
Nakon kratkog predaha u Sarajevu, muftija Šemsikadić je, predvodeći nekoliko hiljada bošnjačkih vojnika 8. avgusta 1878. godine došao do Tuzle. Nakon dva dana žestokih borbi, uspio je odbraniti Tuzlu od njenog dušmanina, ali po predaji, Tuzlaci mu radi toga nisu adekvatnom mjerom iskazali zasluženu zahvalnost. Muftija Šemsikadić se junački borio protiv neprijatelja i zaposjeo obje strane rijeke Spreče, ugrozio neprijateljsku bazu u Doboju i u jednoj od tamošnjih bitaka ranio austrijskog podmaršala Šmigoca.
Padom Sarajeva 19. avgusta 1878. godine muftija Šemsikadić je bio prinuđen povući se prema Sandžaku kako bi izbjegao opkoljavanje svoje vojske od sada višestruko jačeg neprijatelja. U Sandžaku je nastavio sa svojim aktivnostima u borbi protiv Austrougara, iako je bio izložen velikim pritiscima.
Međutim, austrijski dvor je od turskih vlasti uspio da izdejstvuje Šemsikadićevo uklanjanje iz Sandžaka. Muftija je umro 29. januara 1887. godine u Istanbulu, a sahranjen je u dvorištu džamije sultan Mehmeda II Fatiha u Istanbulu.
Bonus video:
