Umjesto da trojicu državljana Turske koji su žrtve radne eksploatacije smjesti u licencirano sklonište, država ih je uputila u Dom starih Grabovac u Risnu, gdje su smješteni zajedno sa starijim pokretnim licima u H paviljonu.
Trojica turskih državljana, prema saznanjima “Vijesti” u Dom starih stigli su 6. jula, a nadležni nisu odgovorili da li je i na koji način osigurana bezbjednost korisnika, da li su još u toj ustanovi, te zašto žrtve trgovine ljudima nisu smještene u sklonište koje se finansira iz budžeta.
”Vijesti” nezvanično saznaju da su ova lica boravila u Domu starih bez validnog negativnog PCR testa, kako je propisano mjerama Vlade, već im je po dolasku urađen samo brzi antigenski test.
Pojedini članovi porodica korisnika “Vijestima” su kazali da je ovakvim postupanjem doveden u pitanje sigurnost štićenika i da pozivaju socijalnu i zdravstvenu inspekciju da ispitaju cijeli slučaj. Navodno, strani državljani koji su žrtve radne eksploatacije starosti su oko 30 godina i u Dom starih smješteni su bez rješenja u objekat gerijatrije, gdje boravi oko 40 korisnika, iako je prethodno planirano da borave u Prihvatilištu za stara lica, odnosno beskućnike.
Direktorica Doma starih Aleksandra Dočevski u telefonskom razgovoru “Vijestima” je kazala da će o ovom slučaju odgovoriti Ministarstvo rada i socijalnog staranja, iz kojeg je kasnije saopšteno da “u ovom momentu nije u mogućnosti da pruži više informacija iz razloga što su u toku određene aktivnosti nadležnih organa za zaštitu žrtava trgovine ljudima”.
”Vijesti” su i Dom i Ministarstvo, između ostalog, pitale da li su u posjedu dokumenata ovih osoba, da li su još u ustanovi, po čijem nalogu su smješteni u Grabovcu, kako je osigurana bezbjednost korisnika i da li su smješteni uz poštovanje epidemioloških mjera.
”Napominjemo da su sve institucije dužne da poštuju prava potencijalnih žrtava i da štite njihovu privatnost kako ne bi bili izloženi potencijalnoj opasnosti i sekundarnoj viktimizaciji. Ministarstvo rada i socijalnog staranja preduzima sve aktivnosti i mjere u svojoj nadležnosti, zajedno sa Ministarstvom unutrašnjih poslova kako bi štitile žrtve trgovine ljudima”, piše u odgovoru Ministarstva.
Iz ovog resora kazali su da je Crna Gora ratifikovala ključna međunarodna dokumenta koja se odnose na borbu protiv trgovine ljudima, među kojima je Konvencija Savjeta Evrope za borbu protiv trgovine ljudima, usvojila Strategiju za borbu protiv trgovine ljudima za period 2019-2024, u kojoj je akcenat stavljen na preventivno djelovanje i sprovođenje radnji koji će doprinijeti senzibilizaciji i jačanju stručnih kapaciteta predstavnika institucija za bolje prepoznavanje žrtava i potencijalnih žrtava trgovine ljudima, kao i jačanju svijesti šire javnosti u odnosu na ovaj fenomen.
”Pored navedenog, formiran je Operativni tim za borbu protiv trgovine ljudima, donijete Standardne operativne procedure za identifikaciju žrtava trgovine ljudima koje je Ministarstvo unutrašnjih poslova izradilo sa predstavnicima drugih državnih organa, uz podršku Međunarodne organizacije za migracije i koje su u formi Nacionalnog plana za formalnu identifikaciju usvojene 2020. godine, tako da predstavljaju osnov rada Tima za formalnu identifikaciju žrtava trgovine ljudima formiranog pri Ministarstvu unutrašnjih posolova; donijet je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći čime su žrtve trgovine ljudima prepoznate kao privilegovani korisnici besplatne pravne pomoći, bez procjene njihovog finansijsko stanja; usvojene su Smjernice o nekažnjavanju žrtava trgovine ljudima, s obzirom da je naše zakonodavstvo ne postoji eksplicitna odredba o nekažnjavanju žrtava”, pojasnili su iz Ministarstva.
Odgovarajući na pitanja u vezi sa skloništem, iz Ministarstva su rekli da je Institut za socijalnu i obrazovnu politiku tokom 2019. godine licencirao Sklonište za žrtve trgovine ljudima, čime su postali prva licencirana i specijalizovana ustanova koja pruža ovu uslugu u Crnoj Gori.
”U posljednje tri godine raspisivani su javni pozivi za finansiranje ove usluge i to: u decembru 2019. godine za finanisranje ove usluge u iznosu od 40.000,00 eura; u septembru 2021. godine u iznosu od 10.000,00 eura i u januaru 2022. godine u iznosu od 60.000,00 eura”, kazali su iz Ministarstva.
Bonus video:
