Deset godina od usvajanja Zakona o identifikaciji i registraciji životinja, Crna Gora još nije uspostavila centralni registar kućnih ljubimaca.
Da je tako, znalo bi se ko je vlasnik psa koji je ljetos, po najvećoj vrućini ostavljen da ugine u jednom naselju u Podgorici, vezan za drvo bez hrane i vode.
U Upravi za veterinu ne znaju ni koliko je dosad u zemlji čipovano pasa, jer ambulante koje pružaju uslugu označavanja životinja , podatke ne dostavljaju nadležnima, već evidenciju vode za sebe.
Veterinari čipovanje naplaćuju 20 i više eura.
Identifikacijom pasa i mačaka putem čipa olakšan je transport životinja unutar Evropske unije, te na putovanjima. Čipovanjem je smanjena mogućnost gubitka i zloupotreba životinja .
Nakon što su nedavno na Ćemovskom polju u Podgorici pronašli mrtvog psa, za kojeg sumnjaju da ga je vlasnik ostavio bez bez hrane i vode, te vezao lancem i žicama za drvo, iz Udruženja za zaštitu životinja "Ruka-šapi" su od Ministarstva poljoprivrede tražili da ubrza formiranje centralnog registra.
Ljubitelje životinja u Crnoj Gori nedavno je kontaktirala Beograđanka, navodeći da su u gradu pronašli psa, kojem je veterinar očitao čip iz Crne Gore. Pošto je posumnjala da je pas ukraden, krenula je u potragu za pravim vlasnikom.
U oba slučaja, centralni registar sa valjanim podacima bi omogućio povezivanje pasa i vlasnika. Očitavanje bi bilo omogućeno u bilo kojoj ambulanti, a na osnovu broja čipa, podaci o psu i vlasniku bi mogli biti dostupni i na internetu, što je slučaj sa brojnim bazama u inostranstvu.
U crnogorskim uslovima, situacija je prilično prizemna. Podatke sa čipa može da očita jedino veterinar kod kojeg je pas čipovan. Pri tom, kako su nezvanično kazali u "Animavetu", u Podgorici, da bi sa sigurnošću povezali životinju i vlasnika, na uvid se mora donijeti knjižica psa u koju je čip unesen. "Čipovanje vam ovdje služi jedino da psi mogu izaći iz zemlje", rekao je jedan od veterinara "Vijestima".
Dodao je i da veterinar u Beogradu nije mogao znati da li je pas uopšte iz Crne Gore, jer Crna Gora još nema jedinstven kratki kod koji se odnosi na čipove.
Crna Gora je Zakon o identifikaciji i registraciji životinja donijela 2007. godine. Psi i mačke, prema tom Zakonu, spadaju u kategoriju “druge životinje”. Prema najavama iz 2013. godine, projektom IPA 2011 "Jačanje veterinarske službe", pored ostalih aktivnosti, bilo je "predviđeno proširenje postojeće baze podataka vezano za identifikaciju i registraciju pasa".
Realizacija projekta je, kako je tada saopšteno, počela u martu, 2014. i trebalo je da traje 18 mjeseci.
Iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove su "Vijestima" kazali da je tim projektom unaprijeđen rad veterinarske službe na nacionalnom nivou, te da je dio sredstava iskorišćen da se unaprijedi postojeći centralni registar i da se bazi gazdinstava za uzgoj goveda, ovaca i koza, doda i registar onih na kojima se uzgajaju svinje.
Prioritet je registrovanje životinja namijenjenih ishrani
"Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove je kao prioritet prepoznala identifikaciju i registraciju životinja koje služe za proizvodnju hrane, odnosno uspostavljanje elektronskih baza podataka za one vrste životinja koje ulaze u lanac ishrane namijenjene za ishranu ljudi", kazala je direktorica Uprave, Vesna Daković. Ona je dodala da je "svakako, prepoznata i važnost identifikacije i registracije i 'drugih životinja ', prvenstveno pasa". "Stoga je kroz ovaj projekat osmišljena test baza koja će poslužiti za dalji rad i aktivnosti na unapređenju postojeće baze i uspostavljanju elektronskog registra kućnih ljubimaca kroz projekte planirane u budućem periodu", rekla je Daković.
Bonus video:
