Agencija za sprečavanje korupcije uskoro će donijeti odluke koje se tiču sumnji da su predsjednici države Milo Đukanović i Vlade Dritan Abazović prekršili Zakon o sprečavanju korupcije prilikom putovanja u Ujedinjene Arapske Emirate (UAE).
U slučaju Đukanovića, Agencija ispituje i njegovu imovinu - od nekretnina preko satova do kompanija koje se pominju u “Panama papirima”.
Iz Agencije su kazali “Vijestima” da su ovi postupci “u završnoj fazi”.
”Po njihovom okončanju, donijete odluke će biti javno dostupne”, navodi se u zvaničnom odgovoru institucije na čijem je čelu Jelena Perović.
”Vijesti” nezvanično saznaju da bi odluke u ovim slučajevima trebalo da budu donesene u naredne dvije nedjelje.
Skupštinski Odbor za antikorupciju je prije godinu, na predlog poslanika Demokratskog fronta Dragana Bojovića, donio odluku o održavanju kontrolnog saslušanja na temu postupanja rukovodstva Agencije po donesenim presudama Upravnog suda koje se tiču uglavnom predsjednika Demokratske partije socijalista (DPS).
Među njima su Đukanovićeva imovina u nikšićkom selu Kočani, afera “Panama papiri” i firme u inostranstvu, putovanja po svijetu, ali i kolekcija satova.
Jedan od slučajeva odnosi se na njegovo putovanje u Ujedinjene Arapske Emirate (UAE) 2010. godine, a čije je troškove od gotovo 30.000 eura, prema pisanju, snosio optuženi biznismen Duško Knežević.
Agencija ponovo odlučuje i za njegovo putovanje iste godine u St. Trope u društvu tadašnjeg ministra, a sadašnjeg poslanika DPS-a Branimira Gvozdenovića, a koje je, prema dokumentaciji, Knežević platio najmanje 22.700 eura.
Upravni sud je poništio prethodna rješenja Agencije, jer je tadašnje rukovodstvo odbilo da razmatra inicijative Mreže za firmaciju nevladinog sektora (MANS) u ova dva slučaja, pravdajući se da su se putovanja desila prije nego što je ta institucija počela sa radom.
Na predsjednika države odnosi se i slučaj neprijavljivanja u svom imovinskom kartonu duga od 17.000 eura u Kneževićevoj Atlas banci. Đukanović je tvrdio da nije znao za dug, ali ga je potom izmirio uz pomoć sina Blaža Đukanovića.
Agencija je ranije odbila da se bavi time što Đukanović nije prijavio dug u banci, tumačeći da to nije poklon.
”Vijesti” su u martu 2019. objavile da sve kuće na porodičnom imanju predsjednika u Kočanima nisu bile prijavljene. Iz Agencije su potom kazali da “provjerom podataka nijesu utvrđena bilo kakva odstupanja sa podacima koji se vode u zvaničnim evidencijama drugih državnih organa”. Upravni sud naložio je Agenciji da donese nove, zakonite odluke u ovom slučaju.
Rukovodstvo Agencije je u novembru na sjednici Savjeta Agencije saopštilo da je predsjednik u tom trenutku dostavio izjašnjenja u više slučajeva.
Slučaj koji se tiče predsjednika Građanskog pokreta URA odnosi se na njegovo prošlogodišnje putovanje u Ujedinjene Arapske Emirate.
On je prijavio Agenciji da je prošle godine primio osam poklona, ali se među njime ne pominje putovanje u UAE, gdje je, između ostalih obaveza, pratio i prestižnu trku Formule 1.
U Emiratima je boravio na poziv direktora korporacije u čijem je vlasništvu tivatski “Porto Montenegro”, a, kako je tadašnji potpredsjednik Vlade a sada premijer u tehničkom mandatu tada tvrdio, za to putovanje nije potrošio ni cent državnog novca. Abazović je tada kazao da je to bio privatan put koji je on iskoristio u poslovne svrhe. “A te poslovne svrhe nijesu u ovom trenutku za javnost, zato što jedan segment toga se odnosi na borbu protiv korupcije”, kazao je Abazović.
MANS je u aprilu predao Agenciji zahtjeve za pokretanje postupka protiv Abazovića i njegovog tadašnjeg savjetnika a danas ministra unutrašnjih pslova Filipa Adžića zbog toga što nisu odbili poklon u vidu plaćenog putovanja i troškova boravka u Dubaiju i Abu Dabiju (UAE).
Kako je saopšteno iz MANS-a, shodno Zakonu o sprečavanju korupcije, “javnim funkcionerima je zabranjeno primanje poklona mimo protokolarnih, i prigodnih – vrijednosti do 50 eura, a naročito poklona koji su u vezi sa vršenjem javne funkcije”.
”Prema odredbama citiranog zakona, Abazović i Adžić su morali odbiti poklon u vidu plaćenog putovanja i troškova boravka, i o tome sačiniti pisani izvještaj, koji bi potom predali organu vlasti u kom vrše javnu funkciju, u ovom slučaju Vladi, odnosno Generalnom sekretarijatu Vlade”, piše u saopštenju MANS-a.
Za kršenje Zakona o sprečavanju korupcije propisana je novčana kazna od 500 do 2.000 eura.
Bonus video:
