Predstavnici porodica koje su vjekovima vlasnici zemlje na ostrvu Sveti Nikola, njih 53 potpisnika inicijative, zatražili su od predsjednika Opštine Mila Božovića i Sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine da ih uključi u rad na izradi urbanističkog rješenja za to ostrvo. Oni su, kako piše u inicijativi u koju su “Vijesti” imale uvid, “iziritirani zabrinutošću pojedinih da se ostrvo proglasi park šumom, koji su svoju zemlju prodali u Budvi i na njoj izgradili na hiljade kvadrata stambenog i poslovnog prostora”.
Inicijativa je uslijedila nakon što su prošle sedmice ministarki ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ani Novaković Đurović, autorskim timovima za izradu Prostornog plana Crne Gore (PPCG) i Prostornog urbanističkog plana Budve (PUP), Komisiji za reviziju ova dva planska dokumenta, kao i gradonačelniku Budve Milu Božoviću apel uputili predstavnici mjesnih zajednica “Stari grad”, “Gospoština”, “Podkošljun”, “Bijeli do”, te Društvo za sportski ribolov na moru “Širun”, Udruženje ugostitelja Budve i NVO “Porat - Pizana Budva”, zatraživši da se Školj proglasi park šumom uz upozorenje da su “uznemireni upornošću stručnjaka - planera koji rade Prostorni plan Crne Gore i Prostorni urbanistički plan Budve jer su i dalje uporni da na ostrvu Sveti Nikola, na silu Boga, ucrtaju marinu za jahte i hotel sa 500 kreveta”.
”Iz medija smo saznali da se vezano za ostrvo Sveti Nikola vode žive aktivnosti na donošenju urbanističkih planova, kao i uređivanje pješačkih staza na njemu. O tome šta bi trebalo da se radi i eventulano gradi na ostrvu se oglašavaju ‘zabrinuti građani’, političari i predstavnici lokalne samouprave, a jedini čiji se glas do sada nije čuo smo mi, koji smo najpozvaniji da se oglašavamo na tu temu”, piše u zahtjevu dostavljenom prvom čovjeku Budve.
Kako ističu, njih kao vlasnike parcela “niko do sada nije kontaktirao za mišljenje o urbanističkom planu, kao ni za saglasnost da se pješačke staze prave preko njihove zemlje”.
”Posebno nas iritira inicijativa da se ostrvo Sveti Nikola proglasi parkom prirode, kada se zna da su naši preci vjekovima tu koristili svoje zemljište i kuće za stočarstvo i poljoprivredu. U javnosti je sada stvorena klima da na ostrvu ne treba ništa raditi da bismo ostavili nešto našoj djeci. Apsurdno je da se za zabranu gradnje na ostrvu Sveti Nikola zalažu oni koji su svoju zemlju ili prodali ili se potrudili da na njihovim parcelama u Budvi izgrade hiljade metara kvadratnih stambenog ili poslovnog prostora, a sad bi da svojoj djeci ostave našu zemlju”, poručili su ogorčeni mještani
Oni mole Opštinu da im se u najkraćem roku dostavi dokumentacija i informacija vezano za njihovu imovinu, prije svega dokumentacija koja je dostavljena obrađivaču plana, nacrt planskog dokumenta, kao i dokumentacija za uređenje staza na ostrvu i trasa kojom te staze idu.
”Molimo vas da organizujete sastanak na ovu temu kojem će prisustvovati naši predstavnici, kao i da nas ubuduće uključite u proces donošenja i usvajanja planskog dokumenta za ostrvo Sveti Nikola”, zaključuje se u dopisu.
Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma spremno je da prihvati inicijativu Sekretarijata za zaštitu imovine Opštine Budva te incira izradu studije zaštite ostrva Sveti Nikola sa Tunjom, kojom bi se pokrenuo postupak da dobiju status parka prirode. Ipak, drugi zahtjev da se iz planskog dokumenta izbriše ucrtana gradnja na Školju, kako ga zovu mještani, nije još naišla na zeleno svjetlo ovog vladinog resora.
Posebnim planom za obalno područje na ostrvu je predviđena gradnja hotelskih kapaciteta - 500 kreveta, ali i marine za jahte sa 50 vezova. Iako nije jasno precizirano na kom dijelu ostrava, to se po svoj prilici odnosi na jugoistočni dio od nekih tri i po hektara koji je u vlasništvu bivšeg tajlandskog premijera Taksina Šinavatre.
Ostrvo nije racionalno ni isplativo urbanizovati
”Od 2019. traje naše dokazivanje da ostrvo treba da ostane park prirode, da ostrvo nije racionalno ni isplativo urbanizovati, da je aktuelna lokacija nastala nasipanjem mora i raznim fiktivnim mahinacijama kupaca i banaka, koje su krivična djela, da je na Skupštini Crne Gore 2018. većinski dio DPS odbornika, bez diskusije i rasprave dizanjem ruku bio protiv 5.000 potpisa naše peticije i usvojio Plan priobalnog područja, sa hotelom i marinom. Strateško planiranje razvoja Budve je pitanje struke i nauke, a ne partijske većine. Nijedan turistički radnik, agencija, privrednik, turista, građanin, NVO se neće složiti da na ostrvu bude bilo kakav hotelski sadržaj, jer svakog dana u julu i avgustu 4.000 turista se prevezu u najljepšu mediteransku prirodu koju Budva može da ponudi”, navodi se u apelu mještana Budve.
Kako ističu, “dovoljno je da pogledate šta je divlji graditelj uradio 1998-2000. godine”.
”Izbetonirao je 400 metara pješčane plaže da bi napravio pristanište na koje niko ne vezuje barku, ni jahtu. Razorio je milenijumski sprud Tunju i poremetio morske struje, riblja staništa, podvodnu floru i faunu. Očigledno je da predlagač plana ne poznaje život na ovom prostoru, jer ako se dozvoli predložena gradnja, nestaće čitav jedan živi svijet koji drži ravnotežu budvanskog biodiverziteta”, upozorili su oni.
Bonus video:
