Iako su policija i tužilaštva uspješno procesuirali gotovo sve slučajeve napada i prijetnji novinarima prošle i ove godine, zabrinjava njihov broj i učestalost, posebno prijetnji preko društvenih mreža i na javnim skupovima.
To je za “Vijesti” kazao predsjednik Komisije za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima Mihailo Jovović.
”Mislim da je to rezultat zaoštrenih tenzija u društvu, nedostatka dijaloga među političarima, i ostrašćenosti ljudi koji svoje frustracije iskaljuju na novinarima, jer su im to najlakše mete”, kazao je Jovović.
Međunarodni dan borbe protiv nekažnjivosti zločina nad novinarima obilježen je juče.
Jovović ističe da “nova garnitura i policiji i tužilaštvu, međutim, nije uradila ništa na rješavanju tzv. starih slučajeva, poput ubistva Duška Jovanovića i drugih, koji kao teg više o vratu državi, novinarskoj zajednici, pravu građana na informisanje i medijskim slobodama”.
”Na primjer, i dalje mi nije jasno zašto još nije iskorišćena mogućnost da o nalogodavcima, organizatorima i počiniocima tog ubistva svjedoči osoba koja se ponudila kao svjedok saradnik, bez obzira na to što je ta pravna situacija komplikovana. Isto tako, još nema optužnice za napadače na Oliveru Lakić 2018, iako su nadležni davno saopštili da je slučaj rasvijetljen. Ni istrage napada na Tufika Softića ni mnogobrojnih slučajeva napada na ljude i imovinu ‘Vijesti’ nisu mrdnule sa mrtve tačke”, kazao je Jovović.
Prema njegovim riječima, i nakon 2020. nastavljeni su istupi javnih funkcionera, u kojima napadaju medije i novinare koji im se ne dopadaju, što je bio predmet negativnih ocjena Evropske komisije i u ovogodišnjem izvještaju.
”To pokazuje da nisu naučili ni tu lekciju na greškama svojih prethodnika, koji su medije koji ih kritikuju nazivali ‘medijskom mafijom’, ‘neprijateljima države’, neostvarenim i sramotnim ljudima. Obustavljanje takvih napada na novinare, bez obzira što su i mediji podložni kritici, doprinijelo bi boljem ambijentu za rad novinara”, ocijenio je Jovović.
Za smanjenje nekažnjivosti napada na novinare, kaže on, potrebno je utvrditi i odgovornost policajaca i tužilaca koji su godinama vodili ili vode bezuspješne istrage.
”...Kako se više ne bi dešavalo da umjesto da budu kažnjeni, njihove karijere samo napreduju. U tom smislu, Komisija je u svom posljednjem izvještaju iz jula, koji je stajao u lavirintima MUP-a nekoliko mjeseci, preporučila da se u skladu sa velikim zakonskim mogućnostima utvrdi disciplinska, krivična i svaka druga odgovornost za dugotrajne i nedjelotvorne istrage, predmeti dodijele drugim tužiocima ili tužilaštvima, napravi lista eventualnih objektivnih razloga za to i preduzmu mjere da se oni eliminišu. Ni kolege novinari se nijesu proslavili izvještavanjem o tome iako je, smatram, to korisno za cijelu medijsku zajednicu, bez obzira na uređivačku politiku”, ističe Jovović.
Naglašava da Komisija još nije dobila odgovor od Vlade šta je sa angažovanjem stranog ili domaćeg eksperta, koji bi pomogao u analizi istraga najkompleksnijih slučajeva.
”U sugestijama na nacrt Medijske strategije, sugerisao sam da se Komisiji odredi budžet za takve i slične stvari. Nadam se da će Komisija uskoro dobiti svoj sajt i, u saradnji sa renomiranom međunarodnom organizacijom, elektronsku bazu podataka svoje dokumentacije, što bi umnogome olakšalo rad i omogućilo veću transparentnost i vidljivost rada Komisije”, zaključio je Jovović.
Dodaje da je pozitivno to što je promijenjen Krivični zakonik, čime je omogućeno lakše procesuiranje napadača na novinare, i koliko znam, to je već primijenjeno u par slučajeva.
Iz Ministarstva kulture i medija poručuju da su profesionalni i slobodni novinari čuvari demokratskog poretka i slobodnog društva i da ne postoji opravdanje da bilo ko bude izložen nasilju.
”Napadima na novinare, ili, preciznije, napadima na istinu, želi se zaustaviti razvoj, želi se nasiljem nametnuti haos, umjesto poretka, stabilnosti i prosperiteta”, saopštili su.
Kako kažu, ulažu maksimalne napore u rješavanju problema koji postoje u oblasti medija.
Naglašavaju da se, “prva Medijska strategija Crne Gore 2023-2027, čija je priprema pri kraju, u značajnom dijelu bavi mjerama u oblasti bezbjednosti novinara, a predviđena je i snažnija podrška Komisiji za praćenje istraga napada na novinare, kako bi neriješeni slučajevi koji opterećuju, postali prošlost”.
”Crna Gora, kao kandidat za članstvo u Evropskoj uniji i država koja za svoj strateški cilj ima ulazak u porodicu razvijenih zapadnih demokratija, veoma je svjesna da je jedan od osnovnih preduslova da se to desi stvaranje i njegovanje ambijenta za istinsku slobodu izražavanja i slobodu medija”, zaključuje se u saopštenju.
Direktor Radio televizije Nikšić Nikola Marković ocijenio je da se u Crnoj Gori ne može govoriti o suštinskoj slobodi novinara, sve dok se ne riješe ubistvo Duška Jovanovića, napadi na Oliveru Lakić, Tufika Softića, Mladena Stojovića, kao i mnogi drugi slučajevi.
On je, gostujući u Jutarnjem programu Radio televizuje Crne Gore (RTCG), naglasio da svaka politička elita ima potrebu da disciplinuje novinare i medije i da se novinari moraju izboriti za ambijent u kojem će kritički mediji raditi u normalnim uslovima.
”Svaka politička elita koja dođe u poziciju da vrši vlast ima potrebu da disciplinuje novinare i medije. Vidite da javni diskurs koji je bio u Crnoj Gori, da svak treba da ima svoje medije, on se promjenom društvenih okolnosti iz 2020. uopšte nije promijenio”, kazao je Marković.
Kazao je i da svaka vlast mora da shvati da su kritički mediji bogatstvo društva.
Akcija za ljudska prava podsjetila je juče na najteže zločine protiv novinara u Crnoj Gori koji do danas nijesu istraženi i kažnjeni i apelovala da počinioci i nalogodavci tih zločina ne ostanu nekažnjeni.
Iz te NVO su istakli da su ubijeni ili napadnuti novinari pisali o organizovanom kriminalu i navodnim vezama vrha vlasti s organizovanim kriminalom u Crnoj Gori.
Poručuju i da su novinari glas društvene savjesti, čuvari demokratije, a da je “napad na njih napad i na našu slobodu informisanja”.
Društvo profesionalnih novinara Crne Gore (DPNCG) poručilo je da i dalje nema odgovornosti za neistražene napade.
”Očekujemo da se primijene preporuke Komisije za istrage napada na novinare, čiji je član i naš kolega Sead Sadiković - takođe jedna od žrtava napada”, navodi se u saopštenju DPNCG-a, koje potpisuje generalna sekretarka Mila Radulović.
Poručili su da DPNCG radi analizu najdrastačnijih slučajeva napada - koji su neriješeni, kao i posljednjih koji su posljedica neprimjerenih političkih ocijena na račun rada pojedinih medija i o tome ćemo obavijestiti javnost.
Prema njihovim riječima prijetnje novinarima ne smiju biti normalna stvar, a posebna odgovornost za to je, kako navode, na javnim zvaničnicima koji treba da doprinose jačanju medijskih sloboda i da se uzdržavaju od neprimjerenih ocjena i poruka.
Bonus video:
