U okviru projekta Best belt, predstavnici nevladinih organizacija imaće mogućnost da apliciraju sa projektima koji doprinose zaštiti prirode Evropskog zelenog pojasa u Crnoj Gori, koji obuhvata područja Skadarskog jezera, delte Ade Bojane, Ulcinjske solane, Kanjona rijeke Cijevne i Nacionalnog parka Prokletije.
To je saopšteno na konferenciji Best belt koju je Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) organizovao sa partnerima iz njemačke organizacije EURONATUR u Ulcinju.
Predstavnica CZIP-a, Ksenija Medenica, kazala je da je konferencija prilika da predstavnici 24 države, koje pripadaju Evropskom zelenom pojasu, gotovo 80 učesnika okupe se i zajedno razgovaraju o uspjesima i izazovima, da razmijene iskustva i znanja u oblasti projekata kojima se bave.
"Evropski pojas u Crnoj Gori obuhvata područja Skadarskog jezera, delte ade Bojane, Ulcinjske solane, kanjona rijeke Cijevne i Nacionalnog parka Prokletije. U ovim područjima, zajedno sa partnerima, imamo mogućnost da sprovodimo različite projekte“, kazala je Medenica, a navodi se u saopštenju PR Centra.
Prema njenim riječima, u okviru Best belt projekta koji će trajati četiri godine, predstavnici nevladinog sektora imaju mogućnost da u okviru malih grantova apliciraju za različite ideje u oblasti zaštite prirode i samim tim doprinesu rješavanju nekih od ključnih pitanja koja se odnose na zaštitu prirode i aktivnosti iz Akcionog plana za zatvaranje Poglavlja 27.
"Trenutno u Crnoj Gori je podržan jedan projekat u okviru ove inicijative, ali narednih godina ćemo imati priliku da podržimo više različitih projekata. Tako da je ovo ujedno poziv za organizacije koje djeluju na području Zelenog pojasa u Crnoj Gori da prate dešavanja u okviru ove inciijative i da apliciraju sa različitim idejama“, kazala je Medenica.
Direktorica Direktorata za zaštitu priprode u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Tamara Brajović, kazala je da inicijativa kao što je Evropski zeleni pojas sjajna prilika da se podstakne saradnja na svim nivoima svih donosioca odluka.
"Ovo je prilika da Ministarstvo dobije nove inpute u kontekstu toga da zaštitu prirode posmatramo kao novu mogućnost, da radimo i dalje vrlo predano da ispunimo sve obaveze koje smo preuzeli kroz Akcioni plan za poglavlje 27 i povećamo procenat zaštićenog područja u odnosu na teritoriju Crne Gore. Takođe, važno je da lokalne zajednice shvate da je to dobra prilika za socio-ekonomski razvoj prostora“, smatra Brajović.
Menadžerka Opštine Ulcinj, Ivana Karađinović, kazala je da je nova lokalna vlast prepoznala značaj ekologije i da ima podršku Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, kao i nevladinih organizacija u svemu što planiraju da urade za taj grad.
"Opština Ulcinj je, prepoznajući značaj ekologije, formirala Sekretarijat za ekologiju koji će se baviti tim pitanjima uz podršku Ministarstva. Mislim da ovakvi projekti mogu da doprinesu Ulcinju i Crnoj Gori da postanu zelene destinacije", istakla je Karađinović.
Andrijana Mićanović iz Crnogorskog društva ekologa, čiji projekat je podržan u okviru Evropskog zelenog pojasa, kazala je da je fokus njihovog projekta rijeka Cijevna koja je prije pet godina proglašena kao spomenik prirode.
"Međutim, od tada nije mnogo urađeno po tom planu. Nije još donesen Plan upravljanja niti je formirano upravljačko tijelo. U međuvremenu su se desile brojne promjene na tom kanjonu kao što je rekonstrukcija puta koji vodi za Albaniju“, rekla je Mićanović.
Pojasnila je da u kanjonu rijeke Cijevne živi posebna biljna zajednica koja je, kako je kazala, uslijed građevinskih radova puta veoma oštećena.
"Građevinski radovi u Cijevnoj zbog proširivanja puta su isušili prostor, doveli do promjene mikro-klimatskih uslova i sada je ta biljna zajednica na pragu nestanka. U razgovoru sa ljubiteljima prirode iz tog područja, došli smo do saznanja da ta biljka i dalje postoji u kanjonu i da je uspjela da se skrije u određenim djelovima. Naš plan za projekat je da mapiramo cijeli prostor, da ga istražimo i da vidimo da li ta biljna zajednica i dalje postoji i kakvo je njeno stanje", rekla je Mićanović.
Kazala je da sa partnerima na projektu planiraju da pomognu Opštini Tuzi da oformi Plan upravljana i Plan biodiveziteta.
"Želimo da im ustupumo sve podatke do kojih dođemo, da bi zajedničkim snagama došli do rješenja da povratimo ovu biljnu zajednicu i propišemo mjere da se ona oporavi. Ta zajednica je jedino do sada nađena u rijeci Cijevni. Šteta bi bila velika da nestane i akcija je neophodna", istakla je Mićanović.
Bonus video:
