Zamjenica zaštitnika ljudskih prava i sloboda Snežana Armenko upozorila je da nedostatak odgovarajućeg pristupa pacijentu i nesagledavanje svih okolnosti njegovog zdravstvenog stanja, kao i odsustvo profesionalnog djelovanja, može imati za posljedicu vođenje postupaka i utvrđivanje odgovornosti države ne samo na nacionalnom nivou, već i pred Evropskim sudom za ljudska prava.
”... U kom pravcu je sud već utvrđivao odgovornost države da zbog propusta zdravstvenih radnika garantuje i zaštiti pravo podnosioca predstavke na poštovanje njegovog tjelesnog integriteta”, navodi se u dokumentu koji potpisuje zamjenica Armenko.
Instituciji Zaštitnika sredinom septembra podnijeta je pritužba na postupanje hercegnovske jedinice Zavoda za hitnu medicinsku pomoć zbog nepružanja odgovarajuće ljekarske pomoći.
U pritužbi je u bitnom istaknuto da je sredinom avgusta u prostorije Hitne pomoći dovezena 88-godišnja žena zbog potpunog preloma kuka lijeve noge.
U prostorije Hitne pomoći dovezena je u pratnji ćerke i unuka. Ljekarka je nakon pregleda pacijentkinju uputila u Specijalnu bolnicu u Risnu na način da se pacijent preveze vozilom kojim je i dovezena ili da se “snađu” za prevoz, ne dajući saglasnost da se očigledno teško povrijeđeni pacijent do ustanove preveze sanitetskim vozilom i uz pratnju stručnog lica.
Zbog procjene da je moguće da se radi o prelomu lijevog kuka, te da je svako dodatno pomjeranje iz auta upravo rizik za pogoršanje povrede, doktorka je kazala da je članovima porodice saopštila da će izdati uput za Risan i da pacijentkinju odvezu autom kojim su je dovezli.
Nadalje se navodi da je Zakonom o hitnoj medicinskoj pomoći propisano da se pacijenti sa ugroženiln osnovnim životnim funkcijama transportuju vozilom za hitan sanitetski transport do najbliže zdravstvene ustanove samo u pratnji doktora.
Zamjenica Armenko ukazuje da se ova odredba u konkretnom slučaju ne bi trebalo strogo formalistički tumačiti i primjenjivati, imajući u vidu cilj i svrhu norme i da je treba šire tumačiti.
”Ona mora biti shvaćena u širem smislu, jer je prioritetna obaveza države da osigura efikasno funkcionisanje zdravstvenog sistema, posebno sagledavajući interese osiguranika”, navodi se u dokumentu.
Zamjenica zaštitnika ukazala je da nema mandat da preispituje da li je procjena zdravstvenog stanja pacijentkinje bila ispravna ili ne. Takođe je dodala da je u ovom slučaju podnijeta i krivična prijava i da treba sačekati odluku tužilaštva.
”U konkretnom slučaju, po mišljenju Zaštitnika pružalac zdravstvene usluge bio je u posjedu onih činjenica koje se odnose na trenutno zdravstveno stanje pacijentkinje i njene životne dobi, te da takvo stanje u toj životnoj dobi ne isključuje mogućnost pogoršanja njenog zdravstvenog stanja, odnosno moguće pojave određenih komplikacija. Ovakvim postupanjem stvara se utisak da pružalac zdravstvene usluge nije sa dužnom pažnjom postupao u skladu sa pravilima zdravstvene struke, poštujući opšteprihvaćene standarde i etička načela u ovoj oblasti, kako bi se obezbijedio adekvatan tretman pacijentkinji, uključujući prisustvo stručnog lica prilikom njenog transporta do odgovarajuće ustanove”, navodi se u nalazu zamjenice zaštitnika Armenko.
Ona na kraju ukazuje da bi nastavljanje sa ovakvom praksom u postupanju pružaoca zdravstvenih usluga moglo predstavljati indikator da ovakvo postupanje, odnosno nepostupanje može imati za posljedicu proizvoljnost u vršenju zakonskih ovlašćenja, i ugroziti, odnosno povrijediti određena prava pojedinca.
Bonus video:
