Izmjeni Zakona o sprečavanju korupcije mora prethoditi detaljna analiza, kako bi se, na taj način, čitav akt kvalitetno unaprijedio, saopštili su iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).
Viša pravna savjetnica CGO-u Snežana Kaluđerović rekla je da je ta nevladina organizacija, na poziv Odbora za antikorupciju Skupštine, podnijela opšte napomene opravdanosti izmjena i dopuna Zakona o spječavanju korupcije.
“Uz stav da ne podržava nikakve ad hok (ad hoc) izmjene, već insistira da se taj posao uradi sveobuhvatno kako bi se na taj način čitav tekst kvalitetno unaprijedio”, dodala je Kaluđerović.
Ona je rekla da, u sedam godina primjene tog zakona, identifikovano je niz nedorečenosti i djelova koji zahtijevaju usklađivanja sa izazovima u praksi.
“Stoga je neophodno uraditi detaljnu analizu na osnovu koje bi se pristupilo i temeljnim izmjenama tog zakonskog dokumenta, uz uključenje zainteresovane javnosti”, saopštila je Kaluđerović.
Ona je podsjetila da je taj zakon dio onih dokumenata koji se rade u konsultacijama sa Evropskom komisijom (EK) tako da bi morao proći procedure koja uključuje i traženje, dobijanje i inkorporiranje mišljenja eksperata EK.
Povezani članci
Kako je saopštila, u načelnom dijelu sugestija, CGO je na stanovištu da treba mijenjati i naziv tog akta u Zakon o suzbijanju korupcije.
“Postojeći naziv ne odražava u cjelosti sadržaj samih zakonskih normi, a koje nijesu isključivo preventivnog karaktera već se odnose i na borbu protiv korupcije”, rekla je Kaluđerović.
Ona je ocijenila da je dosadašnja praksa pokazala da su određene odrebe previše rigidne, poput definicije javnog funkcionera i da je to jedno od ključnih pitanja koje izmjene i dopune treba da adresiraju, jer ovo već sada proizvodi štetne posljedice.
Kako je saopštila, jasno je da je eksplicitna zakonska odredba značenja izraza javnog funkcionera postavljena sa namjerom da obuhvati što širu grupu kategorija javnih funkcionera radi suzbijanja ili prevencije korupcije.
“Međutim, u praksi ta definicija unosi i ograničenja koja usporavaju i zaustavljaju sistem, odnosno u određenim slučajevima vode njegovim devijacijama”, rekla je Kaluđerović.
Kako je pojasnila, zakon mora odvojiti javne funkcionere na visokim rukovodnim pozicijama, koji učestvuju u donošenju nekih važnih i strateških odluka, osobe koje su plaćene i imaju privilegije i benefite, od onih koji su postavljeni u radne grupe ili tijela za kreiranje propisa ili članstva u školskim odborima ili slično.
“Na primjer, osobe koje su imenovane u školskim odborima izdvajaju svoje resurse, novac i vrijeme, rade besplatno na volonterskoj osnovi dajući doprinos društvu i zajednici, a bez uticaja na odlučivanje ili sa odlučivanjem bez opasnosti od korupcijskih rizika”, rekla je Kaluđerović.
Ona je dodala da je namjera da to, između ostalog, budu zainteresovani i angažovani roditelji i nastavnici.
Kako je saopštila, postojećim rješenjem se to obesmišljava ukoliko ne žele da prijave imovinu, što je, prema riječima Kaluđerović, njihovo legitimno pravo jer oni suštinski nemaju taj obim ovlašćenja da bi podlijegali tom nivou kontrole.
“Primjena ovakve odredbe može voditi daljoj politizaciji školskog sistema, jer će u perspektivi uglavnom partijski funkcioneri biti u članstvu tih odbora”, rekla je Kaluđerović.
Ona je kazala da, u cilju smanjenja korupcijskih rizika, CGO cijeni da odredba da Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) ima pristup bankovnim podacima javnih funkcionera, postane imperativna.
Kako je saopštila, neophodno je uspostaviti kontrolni sistem ASK-a, princip drugostepenosti u izboru i smjenama članoa Savjeta ASK-a, ali i izmijeniti uslove za izbor članova Savjeta ASK-a i direktora ASK-a
Prema riječima Kaluđerović, postojeće rješenje se rigidnošću formalno-pravnih uslova pokazalo nefunkcionalnim i ograničavajućim u smislu dostupnosti članstva u Savjetu ASK-a za pojedince koji nijesu bili svojim ranijim angažmanom vezani za posao u javnoj administraciji, kao i za one koji su prestali biti aktivni u partijama ili u Vladi odnosno Skupštini.
“Jer rok od 10 godina u crnogorskim uslovima nije objektivan. Preciznije, trebalo bi zadržati ono što je funkcionalno bitno: crnogorsko državljanstvo i da lice nije osuđivano za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u držanom organu”, smatra Kaluđerović.
Ona je navela da bi se izostavio dio koji se odnosi na pokrenute krivične postupke jer se time krši pretpostavka nevinosti.
Kako je dodala, među subjektima koji mogu izdati mišljenje o kandidatu kao kategorija naveden je “pojedinac” umjesto “preduzetnik” s obzirom da postoje osobe koja nijesu preduzetnici a kod kojih su potencijalni kandidati sticali iskustvo ili imali druge poslovne odnose.
Prema njenim riječima, time se pokriva i mogućnost da je osoba kojoj se traži mišljenje u međuvremenu promijenila poziciju i ne isključuje kao neko ko može pružiti kredibilno mišljenje o profesionalnom iskustvu sa kandidatom.
“Konačno, smanjuje se rok 'hlađenja' sa deset na pet godina”, kaže se u saopštenju.
Kako se napominje, riječ je o načelnim sugestijama, i neophodno je ući u temeljnu analizu i proces izrade izmjena i dopuna ovog Zakona.
Bonus video:
